{"id":1181,"date":"2013-12-06T22:29:50","date_gmt":"2013-12-06T21:29:50","guid":{"rendered":"http:\/\/iea.rs\/?p=1181"},"modified":"2015-03-27T11:37:17","modified_gmt":"2015-03-27T10:37:17","slug":"udzenici-istorije-i-pomirenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/iea.rs\/en\/blog\/2013\/12\/06\/udzenici-istorije-i-pomirenje\/","title":{"rendered":"Ud\u017ebenici istorije i pomirenje"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

Uvod<\/b><\/p>\n

Predmet istra\u017eivanja<\/b><\/p>\n

Predmet ovog istra\u017eivanja jeste utvr\u0111ivanje relacija izme\u0111u nastavnog sadr\u017eaja datog u ud\u017ebenicima za istoriju i procesa suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u. Odnosno, da li sadr\u017eaj nastavnih sredstava (ud\u017ebenika) doprinosi prihvatanju \u010dinjenica koje su se desile u odnosima me\u0111u narodima na teritoriji biv\u0161e Jugoslavije ili ne.<\/p>\n

Problem istra\u017eivanja<\/b><\/p>\n

Problem za koji se ovim istra\u017eivanjem nastoji prona\u0107i re\u0161enje jeste: Da li nastavni sadr\u017eaji dati u ud\u017ebenicima istorije doprinosepomirenju u post-konfliknim dru\u0161tvima na podru\u010dju biv\u0161e SFRJ?<\/p>\n

Cilj istra\u017eivanja<\/b><\/p>\n

Analizom odre\u0111enih istorijskih doga\u0111aja prikazati da je potrebna revizija ud\u017ebenika na regionalnom nivou, kako bi se doprinelo pomirenju u post-konfliknim dru\u0161tvima na podru\u010dju biv\u0161e SFRJ. Ova kratkom analizom \u017eeli se doprineti da se ozbiljnije pristupi ovom problemu od strane nadle\u017enih tela, te da autori budu\u0107ih ud\u017ebenika pristupe profesionalnijoj izradi istih.<\/p>\n

\u00a0<\/b><\/p>\n

Hipoteze istra\u017eivanja<\/b><\/p>\n

Nastavni sadr\u017eaji dati u ud\u017ebenicima istorije koji se koriste u obrazovnim sistemima u Srbiji i BiH ne prikazuju doga\u0111aje na isti ili sli\u010dan na\u010din.<\/p>\n

\u00a0<\/b><\/p>\n

Uzorak istra\u017eivanja<\/b><\/p>\n

Analizirano je ukupno 17 ud\u017ebenika istorije (tri iz Srbije, \u010detrnaest iz BiH \u2013 od toga devet na Bosanskom jeziku, \u010detiri koja se koriste u \u0161kolama u kojima se nastava izvodi na Hrvatskom jeziku i jedan ud\u017ebenik iz Republike Srpske) \u0161to za osnovnu, \u0161to za srednju \u0161kolu.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

Podru\u010dje kori\u0161\u0107enja<\/b><\/p>\n<\/td>\n

\n

broj<\/b><\/p>\n<\/td>\n

\n

jezik<\/b><\/p>\n<\/td>\n

\n

broj<\/b><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

Bosna i Hercegovina<\/td>\n14<\/td>\nbosnski<\/td>\n9<\/td>\n<\/tr>\n
Federacija Bosne i Hercegovine<\/td>\n13<\/td>\nhrvatski<\/td>\n4<\/td>\n<\/tr>\n
Republika Srpska<\/td>\n1<\/td>\nsrpski<\/td>\n4<\/td>\n<\/tr>\n
Srbija<\/td>\n3<\/td>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Iako na prvi pogled na osnovu neujedna\u010denog broja ud\u017ebenika iz Srbije, ud\u017ebenika na Bo\u0161nja\u010dkom i na Hrvatskom jeziku mo\u017eemo zaklju\u010diti da uzorak nije valjano odre\u0111en, to ipak nije tako. Specifi\u010dnost obrazovnog sistema Bosne i Hercegovine koji uzrokuje veliki broj razli\u010ditih obrazovnih programa, pa time i ud\u017ebenika zahteva da se analizira ve\u0107i broj ud\u017ebanika istorije. S druge strane, obrazovni sistem u Srbiji je u odnosu na BiH pojednostavljen i samim tim izbor ud\u017ebenika koji se koriste u nastavi je znatno manji. Tako da, uzimaju\u0107i sve faktore koji uti\u010du na ponudu i rasprostranjenost ud\u017ebenika, zaklju\u010dujemo da je uzorak koji smo uzeli metodolo\u0161ki ispravan.<\/p>\n

U ovom istra\u017eivanju analizirali smo delove ud\u017ebenika koji obra\u0111uju\u00a0 istorijska de\u0161avanja tokom\u00a0 kojih su se direktno ili indirektno sukobili narodi sa teritorije biv\u0161e SFRJ i koja predstavljaju predmet javne rasprave u zeljama nekada zajedni\u010dke dr\u017eave.<\/p>\n

To su slede\u0107a istorijska de\u0161avanja:<\/p>\n

    \n
  1. Prvi svetski rat (uzroci rata i povod za njegovo izbijanje)<\/li>\n
  2. Boj na Kosovu<\/li>\n
  3. Raspad Jugoslavije (oru\u017eani sukobi na podru\u010dju Bosne i Hecegovine i Hrvatske)<\/li>\n
  4. Kriza na Kosovu i Metohiji. Bombardovanje Jugoslavije<\/li>\n<\/ol>\n

    \u00a0<\/b><\/p>\n

    Metode, tehnike i instrumenti istra\u017eivanja<\/b><\/p>\n

    Prilikom vr\u0161enja ovog istra\u017eivanja kori\u0161\u0107ene su slede\u0107e metode: analiza sadr\u017eaja (deskriptivna i komparativnaanaliza sadr\u017eaja).<\/p>\n


    <\/b><\/p>\n

    Boj na Kosovu<\/b><\/p>\n

    U ud\u017ebenicima koji se koriste na prostoru Bosne i Hercegovine, Bitka na Kosovo poljuse spominje u konekstu prodora osmanske vojske u jugoisto\u010dnu Evropu, te stoga joj je uprosjeku posve\u0107eno svega pedesetak rije\u010di.<\/p>\n

    Generalno se napominje da je osmanska vojska pobijedila snage srpskih i drugih balkanskihfeudalaca \u0161to je dovelo do pada Srbije u vazalni polo\u017eaj prema sultanu. Najvi\u0161e podataka dajese u ud\u017ebeniku za 6. razred osnovne \u0161kole izdava\u010da Bosanska rije\u010d gdje se spominje saradnjakneza Lazara i bosanskog kralja Tvrtka, kao i Vuka Brankovi\u0107a, posebno u kontekstuda oblasti Vuka Brankovi\u0107a postaju vojna baza za akcije prema Ugarskoj, Bosni i Zeti.U ud\u017ebeniku za I razred srednjih stru\u010dnih \u0161kola izdava\u010da Zavod za ud\u017ebenike i nastavnasredstva iz Isto\u010dnog Sarajeva, u glavnini teksta o bitci na Kosovu se govori o \u201esrpskimvelika\u0161ima\u201c koji su se \u201eokupili (…) u namjeri da se odupru Turcima\u201c[1]<\/a>, ispod opisnog teksta zailustraciju portreta Lazara Hrebeljanovi\u0107a se spominju i Vuk Brankovi\u0107 te Vlatko Vukovi\u0107.<\/p>\n

    Zanimljiv prikaz doga\u0111aja je u ud\u017ebeniku za 2. razred gimnazije izdava\u010da Sarajevopublishing iz 2003. godine, gdje se povezuje pad Makedonije sa bitkom na Kosovu polju.Tako\u0111er je zanimljiva konstatacija da je o \u201emitskom boju puno toga napisano\u201c, \u201eali ono \u0161topredstavlja neoborivu istinu jeste \u010dinjenica da su Osmanlije, i pored smrti sultana Murata, uovom boju slavile pobjedu\u201c[2]<\/a>.<\/p>\n

    U \u0161est analiziranih ud\u017ebenika u kojima se spominje Bitka na Kosovo polju, najmanje (jednare\u010denica) je napisano u ud\u017ebeniku za drugi razred gimnazije mostarskog izdava\u010da \u0160kolskaNaklada (\u201ePorazi srpske vojske kraj \u010crnomena i na Kosovu pokazali su europskim vladarimada im s Istoka prijeti velika pogibelj od Osmanlija.\u201c[3]<\/a>).<\/p>\n

    Analizirana je kori\u0161tena terminologija za osvaja\u010de, te se u \u010detiri ud\u017ebenika namjenjena zanastavu na bosanskom jeziku koristi termin Osmanlije, u ud\u017ebeniku namjenjenom za nastavuna hrvatskom jeziku koriste terimini Turci, Turci Osmanlije i Osmanlije, dok s u ud\u017ebenikunamjenjenom za nastavu na podru\u010dju bosanskohercegova\u010dkog entiteta Republika Srpskaizri\u010dito koristi termin Turci.<\/p>\n

    \u00a0<\/b><\/p>\n

    Ono \u0161to se uvi\u0111a prilikom analize ud\u017ebenika istorije koji se koriste na podru\u010dju Srbije jeste da se, dodu\u0161e ne pori\u010de da je turska vojska pobedila u ovoj bici, ali se to ne kazuje eksplicitno. Juna\u0161tvo i pru\u017eanje ogromnog otpora vi\u0161estruko nadja\u010danoj turskoj vojsci je ne\u0161to \u0161to se stavlja u prvi plan.<\/p>\n

    Ono \u0161to tako\u0111e privla\u010di pa\u017enju jeste da se bici na Kosovu pridaje znatno ve\u0107i zna\u010daj nego \u0161to je ona objektivno imala za prodor Turske na ovo podru\u010dje. Mari\u010dkoj bici koje je prethodila bici na Kosovu poklonjena je znatno manja pa\u017enja i zna\u010daj iako je po mi\u0161ljenju mnogih autora upravo ona bila presudna za prodiranje turske vojske. Postoji rasprostranjeno mi\u0161ljenje koje se sve vi\u0161e provla\u010di u krugovima nau\u010dne javnosti i javnosti uop\u0161te, koje\u00a0 kazuje da je bitka na Kosovu mit koji je zasnovan na stradanju sopstvenog naroda i na njegovom porazu, \u0161to predstavlja opasnost da upravo taj mit slu\u017ei u budu\u0107nosti kao inicijalna kapisla za bu\u0111enje odbrambenog nacionalizma.<\/p>\n

    Prvi svetski rat (uzroci ratai<\/span> povod za njegovo izbijanje)ja bi ovo podvu\u010deno izbrisao (jer govorimo samo o povodu<\/i><\/b><\/p>\n

    \u00a0<\/i><\/b><\/p>\n

    Ono \u0161to je posebno zanimljivo kada se analiziraju istorijski prikazi Prvog svetskog rata u ud\u017ebenicima koji se koriste u Srbiji jeste na\u010din gledanja na povod njegovog izbijanja. Naime, poznato je da se kao povod za zapo\u010dinjanje rata uzima Sarajevski atentat. U sva tri ud\u017ebenika obja\u0161njavanje povoda jednako je zastupljeno (od 109 do 145 re\u010di). Ono u \u010demu se razlikuje sadr\u017eaj ovih ud\u017ebenika, a ti\u010de se povoda za izbijanje Prvog svetskog rata jeste nastojanje nekih autora da atentatora Gavrila Principa predstave kao austrougarskog dr\u017eavljanina koji nije imao nikakvu saradnju niti veze sa Srbijom.<\/p>\n

    \u201eKao povod za izbijanje Prvog svetskog rata poslu\u017eio je Sarajevski atentat 28.juna 1914. godine, u kome je mladi Srbin iz Bosne Gavrilo Princip ubio austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda. Ratoborni krugovi u Be\u010du su za atentat optu\u017eili Srbiju (iako je Gavrilo Princip bio dr\u017eavljanin Austro-Ugarske)…\u201c<\/i>[4]<\/a><\/p>\n

    Ve\u0107 u ovom prvom, za nas interesantnom istorijskom doga\u0111aju obra\u0111enog u ud\u017ebenicima, jasno se prime\u0107uje, po Dubravci Stojanovi\u0107, prvi nivo povr\u0161inske konstrukcije istorije, kog mo\u017eemo nazvati faktografskim. Na tom nivou autori ud\u017ebenika prilago\u0111avaju istorijske \u010dinjenice dnevno-politi\u010dkim potrebama. Naj\u010de\u0161\u0107e su primenjivana tri metoda: neke \u010dinjenice se iz istorije izbacuju, na nekim drugima se insistira vi\u0161e nego \u0161to bi to odgovaralo istorijskoj realnosti, a neke se izobli\u010duju do istorijske neistine.[5]<\/a> Ovi metodi su primenjivani i u ostalim nastavnim jedinicama koje smo analizirali.<\/p>\n

    \u00a0<\/b><\/p>\n

    Prilikom analize ud\u017ebenika koji se koriste na podru\u010dju BiH, posebnu pa\u017enju skre\u0107u slede\u0107i delovi:<\/p>\n

    Generalni tok doga\u0111aja 28. juna 1914. godine je u svakom analiziranom ud\u017ebeniku (u\u017ee ili\u0161ire) nazna\u010den. U nekima se spominje i poku\u0161aj Nedeljka \u010cavrilovi\u0107a, dok u drugima ne.Zastupljenost u ud\u017eebenicima je raznolika (od oko stotinu do oko pet stotina rije\u010di), gdje sejedino u dva ud\u017ebenika pojavljuje dodatni historijski tekst.<\/p>\n

    Na\u010din na koji je Gavrilo Princip okarakteriziran je posebno je zanimljiv. U ud\u017ebeniku za 4.razred gimnazije izdava\u010da Sarajevo publishing iz 2004. godine, spominje se da je GavriloPrincip srpski nacionalista koji je smatrao \u201eFranca Ferdinanda najve\u0107om pogibelji za idejuujedinjenja Srba i uop\u0107e Ju\u017enih Slovena pod srpskim vo\u0111stvom\u201c[6]<\/a>, dok u izdanju ud\u017ebenikaiz 2007. godine takva karakterizacija je izostavljena, no nadopunjena je odlomkom podnazivom Zavr\u0161na rije\u010d Nedeljka \u010cabrinovi\u0107a na su\u0111enju atentatorima u kojem se govorio okru\u017eenju u kojem su atentatori do\u0161li na ideju ubijanja Franca Ferdinanda. Dok se uud\u017ebeniku za 8. razred osnovne \u0161kole izdava\u010da Bosanska rije\u010d iz 2007. godine u posebnomisje\u010dku transkripta sa su\u0111enja Gavrilu Principu, on karakteri\u0161e kao jugoslavenski nacionalistkoji \u017eeli ujedninjenje svih Jugoslovena. Tako\u0111er u ud\u017ebeniku iz bosanskohercegova\u010dkog entiteta Republika Srpska u opisnom tekstuilustraicije Gavrila Principa pi\u0161e da je \u201eizvr\u0161io atentat ponesen ju\u017enoslovenskom idejom\u201c[7]<\/a>.U ud\u017ebeniku za sedmi razred osnovne \u0161kole mostarskog izdava\u010da Alfa iz 2009. godine, sviatentatori su srpske nacionalnosti.<\/p>\n

    Tako\u0111er postoji diskrepancija prilikom kategorisanja organizacije Mlada Bosna, \u010diji suatentatori bili \u010dlanovi: tajna organizacija<\/i>, tajna teroristi\u010dka organizacija<\/i>, revolucionarnaorganizacija<\/i>, revolucionarna teroristi\u010dka organizacija<\/i>, te \u201eorganizacija (koja se o.a.)teroristi\u010dkim metodama borila protiv austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini\u201c[8]<\/a>.<\/p>\n

    Povezanost Mlade Bosne sa Kraljevinom Srbijom se spominje u tri ud\u017ebenika. U ud\u017ebenikuza 8. razred osnovne \u0161kole izdava\u010da Bosanska rije\u010d, se navodi da su atentatori bili podr\u017eaniod \u201enekih tajnih organizacija iz Srbije\u201c, dok u ud\u017ebeniku za 4. razred gimnazije izdava\u010da\u0160kolska knjiga pi\u0161e da je motiv atetentata bio sukob interesa izme\u0111u Austrougarske, kojuje Franc Ferdinand htio preustrojiti, i Kraljevine Srbije, koja je imala za cilj pro\u0161irenjena teritorij Bosne i Hercegovine, te da je iza organizacije stajala srpska revolucionarnatajna organizacija Ujedinjenje ili smrt poznatija pod imenom Crna ruka. Povezanost je naindirektan na\u010din prikazana u ud\u017ebeniku za 7. razred osnovne \u0161kole izdava\u010da \u0160kolska naklada,gdje se ona ne spominje u glavnom tekstu o atentatu, nego pored slike Gavrila Principapi\u0161e \u201e… jo\u0161 od 1912. godine \u017eivio je u Srbiji. Ondje se povezao sa tajnom organizacijomkoja je zatupala sli\u010dne stavove kao i Mlada Bosna\u201c[9]<\/a> (ru\u0161enje Austrougarske vlasti u Bosni iHercegovini).<\/p>\n

    Gledaju\u0107i pitanje direktne umje\u0161anosti vlasti u Kraljevini Srbiji, u jednom ud\u017ebenikuse navodi da je postojala sumnja u\u010de\u0161\u0107a odre\u0111enih vojnih krugova Kraljevine Srbije uorganizaciji atentata, u drugom pi\u0161e da nikada nije razja\u0161njeno da li je srpska vlada bilaumje\u0161ana, dok u tre\u0107em stoji da je Austrougarska posumnjala u upletenost, te je da jezahtjevala istragu u kojoj \u0107e i ona u\u010destvovati.<\/p>\n

    Poznato je da je Austrougarska nakon ubistva Franca Ferdinanda poslala ultimatum u kojemje me\u0111uostalom stajalo da \u017eeli provesti istragu o atentatu na teritoriji Srbije i da KraljevinaSrbija isti nije prihvatila, \u010dime je pokrenut domino efekat progla\u0161avanja ratova. Zanimljivoje na\u010din na koji je na\u010din ultimatum prikazan, te \u0161ta se navodi kao pozadina istome. Dok seu ve\u0107ini ud\u017ebenika samo napominje da se radilo o neprihvatljivom ultimatumu za Srbiju,u pojedinim se povezuje upletenost Kraljevine Srbije u organizaciju sa ultimatumom, dokjedino u ud\u017ebenicima izdava\u010da Sarajevo publishing se posebno obra\u0107a pa\u017enja doga\u0111ajimaizme\u0111u atentata i zahtjeva u ultimativnoj formi, odnosno prikazuje se da je Austrougarska snamjerom uputila zahtjev koji unaprijed pretpostavlja odbijanje otvaraju\u0107i \u201eput za radikalnorje\u0161enje\u201c[10]<\/a>. Zanimljivo je da se u jedinom analiziranom ud\u017ebeniku iz RS ne spominjeultimatum Austrougarske, nego se samo navodi da je atentati bio povod za po\u010detak Isvjetskog rata.<\/p>\n

    Posmatraju\u0107i na\u010din na koji je Sarajevski atentat prikazan u osam analiziranih ud\u017ebenikamo\u017eemo zaklju\u010diti da je prikaz povr\u0161inski. Zanimljivo je da ne postoji usagla\u0161enost okarakteru organizacije Mlade Bosne, kao i da je samo u ud\u017ebenicima izdava\u010da Sarajevopublishing prikazana namjera Austrougarske prilikom upu\u0107ivanja zahtjeva. No u istovrijeme potrebno je napomenuti da je ud\u017ebeniku istog izdava\u010da 2004. godine Gavrilo Principokarakteriziran srpskim nacionalistom, koji je \u017eelio ujedinjenje svih Ju\u017enih Slovena podsrpskim vo\u0111stvom, dok u izdanju iz 2007. godine takva karakterizacija izba\u010dena. Tako\u0111er jeposebno zanimljivo da se u ud\u017ebenicima koji su namjenjeni \u0161kolama na kojima se nastavaizvodi na hrvatskom jeziku povezuje rad Mlade Bosne sa organizacijama iz KraljevineSrbije.<\/p>\n

    Raspad Jugoslavije (oru\u017eani sukobi na podru\u010dju Bosne i Hecegovine i Hrvatske)<\/i><\/b><\/p>\n

    Ono \u0161to se istovetno u sva tri ud\u017ebenika sa podru\u010dja Srbije jeste da se na raspad Jugoslavije gleda kao na proces koji ima dublje korene u \u017eivotu SFRJ i da se on uspeo samo odlo\u017eiti. Autori sva tri ud\u017ebenika se sla\u017eu da je tokom postojanja Jugoslavije nacionalno i versko pitanje bilo suzbijano i da je preovladavao strah od pojave nacionalizma.<\/p>\n

    U \u201cUd\u017ebeniku za osmi razred osnovne \u0161kole\u201d autora Vajagi\u0107a i Sto\u0161i\u0107a kada se obja\u0161njavaju uslovi koji su vodili ka raspadu Jugoslavije, navode se partije u republikama koje su zagovarale samostalnost svojih republika i imale nacionalisti\u010dku ideologiju i predznak (Hrvatska demokratska zajednica u Hrvatskoj sa Franjom Tu\u0111manom na \u010delu i Stranka demokratske akcije u Bosni i Hercegovini koju je predvodio Alije Izetbegovi\u0107).[11]<\/a> Ono \u0161to je ovde zanimljivo jeste da se u ud\u017ebeniku uop\u0161te ne spominje stranka u republici Srbiji (Socijalisti\u010dka partija Srbije) koja na \u010delu sa svojim liderom Slobodanom Milo\u0161evi\u0107em nije zagovarala samostalnost Srbije, ali koja je svakako \u0161irenjem srpskog nacionalizma u regionu uticala na izbijanje oru\u017eanog sukoba.<\/p>\n

    \u00a0<\/b><\/p>\n

    Tako\u0111e, ono \u0161to skre\u0107e pa\u017enju jeste deo nastavne jedinice koja obra\u0111uje posledice rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovine.<\/p>\n

    \u00a0<\/i><\/p>\n

    \u201cPosledice ovih ratova bile su katastrofalne za sve stanovnike, bez obzira na nacionalnu i versku pripadnost. U sukobima je stradao veliki broj civila, uni\u0161tavana je imovina i vr\u0161eno nasilno iseljavanje stanovni\u0161tva (etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje). U\u010dinjen je veliki broj zlo\u010dina na svim zara\u0107enim stranama. Ukupan broj nastradalih u Bosni i Hercegovini procenjuje se na oko 100.000, a u Hrvatskoj oko 20.000. \u010citava sela su spaljena i civili masakrirani. U sukobima u Podrinju postradalo je oko 3.500 vojnika i civila Srba, najvi\u0161e u Bratuncu i okolini. Masakr u Srebrenici<\/b>, je ratni zlo\u010din i zlo\u010din protiv \u010dove\u010dnosti koji je po\u010dinila vojska Republike Srpske uz pomo\u0107 paravojnih formacija, nad vojnicima i civilima Bo\u0161njacima. Sporni su podaci o ukupnom broju \u017ertava. Prema jednima, ubijeno je oko 8.000 ljudi, a prema drugima ti brojevi se ocenjuju kao preterivanje. Glavnokomanduju\u0107i Vojske Republike Srpske Ratko Mladi\u0107, koji je vodio operaciju zauzimanja Srebrenice, i drugi srpski oficiri su u me\u0111uvremenu optu\u017eeni za ratne zlo\u010dine uklju\u010duju\u0107i i genocid pred Me\u0111unarodnim krivi\u010dnim sudom za biv\u0161u Jugoslaviju. Me\u0111unarodni sud pravde u Hagu je 26. februara 2007. u presudi po tu\u017ebi BiH protiv SRJ, ovaj zlo\u010din okvalifikovao kao genocid, ali Srbiju nije povezao sa ovim doga\u0111ajem. Nekoliko oficira i vojnika Republike Srpske osu\u0111eno je za ovaj zlo\u010din u Hagu\u2026\u201d[12]<\/b><\/a><\/i><\/p>\n

    \u00a0<\/i><\/p>\n

    U tekstu pre spominjanja zlo\u010dina u Srebrenici navodi se kolike su \u017ertve srpskog naroda u neposrednoj blizini Srebrenice. Time, \u010dini se, \u017eeleo se na neki na\u010din opravdati zlo\u010din i predstaviti ga kao manje neprihvatljiv. Ono \u0161to je tako\u0111e nedopustivo jeste da se u ud\u017ebeniku dopu\u0161ta licitiranje sa brojem \u017ertava u Srebrenici i time se u odre\u0111enoj meri umanjuje strahota zlo\u010dina. Detalj koji svakako skre\u0107e pa\u017enju jeste da su re\u010di \u201cMasakr u Srebrenici\u201d boldirane. Iako se u nastavku teksta navodi da je Me\u0111unarodni sud pravde u Haguovaj zlo\u010din okvalifikovao kao genocid, postoji sumnja da se boldiranim tekstom \u017eelela ta kvalifikacija osporiti.<\/p>\n

    Prethode\u0107i raspadu SFRJ, na scenu je nastupila ekonomska kriza, proces demokratizacije, te nacionalizam. Za primjer naro\u010dito izra\u010denog nacionalizma se uzimaju odnos Srba i Albanaca na Kosovu. U ud\u017ebeniku za 4. Razred gimnazije izdava\u010da Sarajevo publishing iz 2004. Godine smatra se da se \u201ecentar nacionalisti\u010dkih nemira koji su sru\u0161ili Jugoslaviju nalazio u n njenom vode\u0107em centru, u Srbiji\u201c[13]<\/a>, a isto se ne pojavljuje u izdanju ud\u017ebenika iz 2007. Godine. Podr\u0161ku razvoju nacionalizma u Srbiji su dali i akademici SANU Memorandumom iz 1986. godine u kojem se \u201enagla\u0161ava te\u017eak polo\u017eaj Srbije i srpskog naroda, te se pobija ocjena o hegemoniji Srbije u prvoj Jugoslaviji. Isti\u010de se privredno zaostajanje Srbije, (…) ugro\u017eenost Srba, uz tvrdnju da postoje organizirane anti-srpske snage\u201c[14]<\/a>. Ovdje je potrebno navesti jednu zanimljivost, a to je da se u ud\u017ebeniku za 4 razred gimnazije autora Matkovi\u0107a nalazi i historijski izvor, odlomci iz Memoranduma SANU prevedeni na hrvatski jezik<\/i>.<\/p>\n

    Pojava Slobodana Milo\u0161evi\u0107a se ve\u017ee za nacionalisti\u010de mitinge koje je organizovao pripremaju\u0107i atmosferu za ukidanje atonomije Kosovu i Vojvodini. U pojedinim ud\u017ebenicima se navodi nezadovoljstvo Srbijanskog politi\u010dkog vrha, smatraju\u0107i da je Srbija izgubila suverentitet nad svojom teritorijom Ustavom iz 1974. Godine.<\/p>\n

    Autori ud\u017ebenika navode da je na XIV Kongresu CKSKJ do\u0161lo do nesuglasica izme\u0111u republi\u010dkih predstavnika, dok Matkovi\u0107 navodi da su \u201edelegati Srbije i Crne Gore iskazali veliku agresivnost, grubo napadaju\u0107i delegate iz Hrvatske i Slovenije\u201c[15]<\/a>.<\/p>\n

    Nacionalisti\u010dko pona\u0161anje stranaka se pove\u0107ava uvodom vi\u0161epartijskog sistema, gdje se pojavljuje te\u017enja za otcjepljenje pojedinih republika. U ud\u017ebeniku autora Valente za 8 razred se navodi da je \u201ePlatforma Izetbegovi\u0107-Gligorov previ\u0111ala korjenitu unutra\u0161nju reorganizaciju, koja se bazirala na konfederativnim odnosima me\u0111u republikama\u201c[16]<\/a>, dok autor Matkovi\u0107 smatra da su \u201erepublike Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hecegovina i Makedonija inzistirale na tome da se dr\u017eavna kriza rije\u0161i dogovorom na temelju po\u0161tovanja posebnosti svake republike. Slobodan Milo\u0161evi\u0107 je pak nastojao to onemogu\u0107iti, odnosno tra\u017eio je uklju\u010divanje republika u centralisti\u010dki ure\u0111enu jugoslavensku zajednicu…\u201c[17]<\/a>.<\/p>\n

    U ud\u017ebenicima koji se koriste u nastavi na bosanskom jeziku daljnji razvoj doga\u0111aja se ve\u017ee za progla\u0161avanje nezavisnosti u Sloveniji i Hrvatskoj, referendumu u Bosni i Hercegovini, me\u0111unarodnom priznavanju u aprilu 1992. Godine, te prijem u ONU u maju 1992.godine.\u00a0 Dodatna de\u0161avanja su opisana u ud\u017ebeniku za 8 razred izdava\u010da Bosanska knjiga gjde se navodi da je nakon usvajanja Memoranduma o nezavisnosti Skup\u0161tine Bosne i Hercegovine 15. Oktobra 1991. Godine, \u201etada\u0161nji predsjednik SDS Radovan Karad\u017ei\u0107, danas optu\u017eeni za ratne zlo\u010dine od strane me\u0111unarodnog suda u Hagu, otvoreno prijeti, prije svega, muslimanskom politi\u010dkom vrhu i narodu da \u0107e u slu\u010daju osamostaljivanja Bosne i Hercegovine izbiti rat i da \u0107e muslimanski narod nestati sa ovih prostora\u201c[18]<\/a>. Tako\u0111er se navodi da su poslanici SDS napustili Skup\u0161tinu BiH nakon progla\u0161enje nezavisnosti i formirali \u201eposebnu skup\u0161tinu na kojoj su usvojili Ustav ‘srpskog naroda u Bosni i Hercegovini’ i proglasili ‘srpski narodni entitet’ kao federalnu jedinicu ostatka Jugoslavije\u201c[19]<\/a>.<\/p>\n

    Zanimljivo je da je u ud\u017ebeniku za 4 razred gimnazije izdava\u010da Bosanska knjiga dodat i odlomak iz knjige autora Noel Malcolm, Povijest Bosne, iz 1995. Godine, te da isti je du\u017ei nego cjelokupni opis doga\u0111aja o raspadu SFRJ i progla\u0161avanju nezavisnosti Bosne i Hercegovine u ud\u017ebeniku. U odlomku se me\u0111uostalom navodi da je \u201eMilo\u0161evi\u0107 bio otvoreno povezan sa pansrpskim planovima Dobrice \u0106osi\u0107a i Srpske akademije, a Tu\u0111man je izjavio da je ve\u0107ina bosanskih muslimana ‘neprijeporno hrvatskog podrijetla’ i da Bosna i Hercegovina tvori s Hrvatskom ‘nedjeljivu zemljopisnu i gospodarsku cjelinu’, da je \u201ejasno da Milo\u0161evi\u0107 ide na prekrajanje granica\u201c[20]<\/a>, o \u201epropagandi iz Beograda o ‘ugro\u017eenosti’ Srba u Bosni i Hercegovini\u201c[21]<\/a>, zatim da je \u201eKarad\u017ei\u0107eva SDS zabranila Srbima da sudjeluju u referendumu pa je postavila i zapreke na cestama kako glasa\u010dke kutije ne bi mogle biti dostavljene na podru\u010dja pod njihovom vla\u0161\u0107u\u201c[22]<\/a>, te da su nakon rezultata referenduma \u201epripadnici srpskih paravojnih jedinica podigli barikade na ulicama i zauzeli snajperske polo\u017eaje nedaleko od skup\u0161tinske zgrade u Sarajevu\u201c[23]<\/a>.<\/p>\n

    U ud\u017ebeniku Markovi\u0107a za IV razred gimnazije pro\u017eima se potpuna krivnja Srbije (odnosno Srba), posebno za rat, navode\u0107i kako je \u201epotpisano nekoliko primirja, ali ih je srpski agresor sve kr\u0161io\u201c[24]<\/a>, te da je \u201eagresor u\u010dinio ne\u010duvene zlo\u010dine: uz razaranje cijelih naselja, crkava, spomenika kulture, ru\u0161enje prometnica, granatiranje bolnica, srpska je vojska zajedno s \u010detnicima masovno masakrirala i ubijala zarobljene branitelje i civile\u201c[25]<\/a>. Nagla\u0161avamo da se u ovom ud\u017ebeniku obra\u0111uju poglavlja \u201eDomovinski rat\u201c i \u201eRat u Bosni i Hercegovini\u201c. Sukob HVO i Armije Republike Bosne i Hercegovine se spominje ali kao \u201esukob u kojem je svaka strana nastojala osigurati prevlast\u201c[26]<\/a> na prostoru srednje Bosne. Navodi se da su \u201eu srpnju osvojili (Karad\u017ei\u0107 i krug oko njega) od UN-a za\u0161ti\u0107ene zone \u017depu i Srebrenicu, gdje su pobili nekoliko tisu\u0107a Muslimana\u201c[27]<\/a>, te da su nakon prijetnji NATO-a \u201eSrbi uhvatili 370 vojnika UN-a i kao taoce ih vezali uz stabla ili stupove blizu svojih vojnih objekata\u201c[28]<\/a>. Poglavlje zavr\u0161ava sa \u201erat koji je Slobodan Milo\u0161evi\u0107 zapo\u010deo i vodio na prostorima biv\u0161e Jugoslavije ravr\u0161io je porazom velikosrpske koncepcije\u201c[29]<\/a>.<\/p>\n

    Kao drugi ekstrem opisa doga\u0111aja rapsada Jugoslavije se nalazi u Ud\u017ebeniku iz bosanskohercegova\u010dkog entiteta Republika Srpska gdje se doga\u0111aji oko raspada SFRJ ve\u017eu za Ustav iz 1974. u kontekstu davanja statusa Autonomne pokrajine Kosovu i Vojvodini, \u0161to je predstavljeno kao da su \u201eVojvodina i Kosovo odvojeni od Srbije\u201c[30]<\/a>. Srbijansko rukovodstvo je 1987. Godine \u201e po\u010delo da ispravlja nepravde nanesene Ustavom iz 1974. Godine\u201c[31]<\/a>. Amandmani na Ustav Srbije 1989. Godine povezani su sa \u201eagresivnim djelovanjem albanskih terorista i protjerivanju Srba za Kosova i Metohije\u201c[32]<\/a> te je eventualne sukobe albanskog i srpskog stanovni\u0161tva spre\u010dila JNA. Raspad SFRJ je predo\u010den kao logi\u010dan slijed pada komunizma, gdje je \u201eslom jednopartijskog sistema u Jugoslaviji ozna\u010dio i slom ideje o zajedni\u010dkom \u017eivotu\u201c[33]<\/a>. Progla\u0161avanje nezavisnosti Slovenije, zatim Hrvatkse je \u201eupla\u0161ilo Srbe u Hrvatskoj\u201c[34]<\/a>, te je novi hrvatski Ustav \u201eoduzeo Srbima status konstitutivnog naroda\u201c[35]<\/a>. Za oru\u017eane sukobe na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije se napominje da je rat, koji je okarakterizovan kao nacionalni i vjerski, u Hrvatskoj po\u010deo 1991. Godine, a u Bosni i Hercegovini naredne godine.<\/p>\n

    Kriza na Kosovu i Metohiji. Bombardovanje Jugoslavije<\/b><\/p>\n

    \u00a0<\/i><\/b><\/p>\n

    U dva od tri srpska ud\u017ebenika(1. Pavlovi\u0107, Z., Bosni\u0107 Korica, J. :Mozaik pro\u0161losti<\/i>, BIGZ \u0161kolstvo, 2. Beograd\u0110uri\u0107, \u0110., Pavlovi\u0107, M.: Istorija za osmi razred osnovne \u0161kole<\/i>, Zavod za ud\u017ebenike, Beograd) spominju se i obja\u0161njavaju sukobi na Kosovu i Metohiji krajem devedesetih godina pro\u0161log veka. Autori spominju da su zapadne sile pru\u017eile otvorenu podr\u0161ku Albancima, me\u0111utim ne spominje se iz kog razloga. Ni u jednom izvoru se ne spominju civilne \u017ertve albanske nacionalnosti tokom sukoba Oslobodila\u010dke vojske Kosova sa bezbednosnim snagama.<\/p>\n

    \u201cSvakodnevne oru\u017eane akcije albanskih teroristi\u010dkih grupa, pod nazivom Oslobodila\u010dka vojska Kosova, razbojni\u0161tava i sukobi sa snagama reda, u kojima je stradalo sve vi\u0161e civila, izuzetno su zao\u0161trili stanje na Kosovu. Kona\u010dno su se i zapadne dr\u017eave, posebno SAD, ume\u0161ale, daju\u0107i otvorenu podr\u0161ku Albancima. Posle neuspelih pregovora u Rambujeu i Parizu i odbijanja srpske strane da potpi\u0161e ultimativne zahteve o povla\u010denju vojske i policije sa Kosovaa februara 1999. usledila je agresija NATO-a koja je trajala od 24. marta do 10. juna 1999. godine\u2026\u201d[36]<\/b><\/a><\/i><\/p>\n

    Ono \u0161to u jednom od ud\u017ebenika naro\u010dito skre\u0107e pa\u017enju jeste posebno zaokru\u017een deo lekcije koji sugeri\u0161e da se ve\u0107a pa\u017enja posveti zlo\u010dinima izvr\u0161enim nad Srbima:
    \n\u201eRaspitaj se da li je neko iz tvoje porodice ili okoline devedesetih godina izbegao na teritoriju Srbije. Porazgovaraj o ratu sa nekim ko je u njemu u\u010destvovao.\u201c    [37]<\/b><\/a><\/i><\/p>\n

    Ovaj predstavlja plasti\u010dan primer poku\u0161aja nametanja ideja o naciji-\u017ertvi. Takave pri\u010de naj\u010de\u0161\u0107e su subjektivne, ostra\u0161njene, sa mnogo emotivnog i negativnog naboja. One su naj\u010de\u0161\u0107e pra\u0107ene zastra\u0161uju\u0107im opisima stradanja pripadnika srpskog naroda. Na taj na\u010din dobijene informacije, pored toga \u0161to nisu gotovo sigurno istorijski utemeljene, one i razvijaju strah, nepetost i anksioznost osoba koje te pri\u010de slu\u0161aju. \u201cBudu\u0107i da su na sli\u010dno brutalan na\u010din predstavljeni odnosi i sa drugima susednim narodima, mo\u017ee se re\u0107i da ud\u017ebenici istorije razvijaju jedan paranoidan model istorijske svesti koji mo\u017ee dati solidnu osnovu za mr\u017enju i prezir prema susednim narodima, \u010dime mogu\u0107nosti za dalje nesporazume, sukobe i revan\u0161e ostaju trajno otvoreni. Konstruisanjem takvih dimenzija istorijske svesti obrazovanje dobija zna\u010dajnu mobilizatorsku funkciju sa odlo\u017eenim dejstvom, jer se kapital mr\u017enje i model pona\u0161anja nametnuti u najranijim godinama \u017eivota prenose i na neko budu\u0107e vreme, \u010dime se smanjuje mogu\u0107nost racionalnog suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u i sada\u0161njo\u0161\u0107u.\u201d[38]<\/a> (Dubravka Stojanovi\u0107 Konstrukcija pro\u0161losti \u2013 slu\u010daj srpskih ud\u017ebenika istorije).<\/p>\n

    Zaklju\u010dna razmatranja<\/b><\/p>\n

    – Boj na Kosovu: i dalje ostaje mit<\/i>, jer nedostaje izu\u010davanje \u010dinjenica<\/p>\n

    – Atentat: raznoliko prikazivanje istog doga\u0111aja, postavljaju se pitanja \u201cKo je zapravo bio Gavrilo Prinicip?\u201d, \u201cKakva je organizacija bila Mlada Bosna<\/i>?\u201d, posebno zna\u010dajno jer se mo\u017ee primjetiti da se terorizam<\/i> koristi kao uvod u stvaranje \u201csrpske Jugoslavije\u201d<\/p>\n

    Kada je re\u010d o nastavnim sadr\u017eajima koji govore o raspadu Jugoslavije, odnosno o oru\u017eanim sukobima na podru\u010dju biv\u0161e SFRJ mo\u017ee se lako zaklju\u010diti da se ni\u0161ta nije bitno promenilo u odnosu na 2009.godinu. Kao \u0161to se navodi u dokumentu \u201cTranziciona pravda u post-jugoslovenskim zemljama \u2013 Izve\u0161taj za 2009. godinu\u201d u Srbiji i u BiH u osnovnim i srednjim \u0161kolama u\u010di se o periodu u kom su vo\u0111eni nedavni oru\u017eani sukobi. Iako su svi ud\u017ebenici koje smo analizirali li\u0161eni vulgarnog nacionalisti\u010dkog diskursa, gotovo svi ud\u017ebenici su sadr\u017eavali ve\u0107u ili manju dozu etni\u010dke pristrasnosti. \u201cOvo ih je \u010dinilo nepodesnim za obrazovanje dece koje bi bilo zasnovano na po\u0161tovanju \u010dinjenica te stru\u010dnoj, politi\u010dki nepristranoj interpretaciji. U ud\u017ebenicima se na vi\u0161e na\u010dina ogledala pristrasnost u pristupu temama vezanim za raspad SFR Jugoslavije i oru\u017eane sukobe. Odgovornost za nasilni raspad Jugoslavije je isklju\u010divo ili neproporcionalno pripisivana \u201edrugoj\u201c strani. Iako ve\u0107ina ud\u017ebenika ne osporava da su i pripadnici ve\u0107inske etni\u010dke grupe bili odgovorni za \u010dinjenje ratnih zlo\u010dina, ti zlo\u010dini su opisani \u0161turo, bez\u00a0 navo\u0111enja konkretnih podataka, nasuprot detaljnom opisu zlo\u010dina za koje je odgovorna suprotna strana. Ud\u017ebenici neretko pripisuju drugoj strani odgovornost za \u201eetni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje\u201c i druge vrste zlo\u010dina, a pre\u0107utkuju da je i sopstvena strana \u010dinila takve zlo\u010dine\u201d.[39]<\/a> U Bosni i Hercegovini, ud\u017ebenici su na preporuku Savjeta Evrope revidirani sa ciljem izbacivanja lekcija koja se bave ovom problematikom. Revizija ud\u017ebenika se vidi na primjeru ud\u017ebenika za 4 razred gimnazije izdava\u010da Sarajevo Publishing iz 2004. i 2007. gdje su sadr\u017eaji koji su mogli uticati na bu\u0111enje odbrambenog nacionalizma izmijenjeni ili u potpunosti izba\u010deni.<\/p>\n

    Jedinstveni, ne unitarni, obrazovni sistem, utemeljen na istim vrijednostima, koji je postojaona podru\u010dju Bosne i Hercegovine je 1992. godine postepeno mijenjan u tri odvojenaobrazovna sistema \u201eu po\u010detku samo po imenu, a kasnije i po brojnim drugim obilje\u017ejima,(…) : srpski \u2013uvezen iz Srbije, hrvatski- uvezen iz Hrvatske, i bosanski \u2013 pone\u0161to izmijenjenraniji, predratni obrazovni sistem Republike BiH\u201c [40]<\/a>(Adila Pa\u0161ali\u0107-Kreso). Akademik AdilaPa\u0161ali\u0107-Kreso smatra da se podjela nije pojavila niti naglo pro\u0161irila sa po\u010detkom rata u BiH,smatraju\u0107i da je ta podjela bila pripremana, kultivirana, te bri\u017elivo \u010duvana i uba\u010dena ondakada je to bilo potrebno \u2013 \u201ekao dodatno sredstvo za ostvarivanje ratnih ciljeva i zadataka,koji su u su\u0161tini te\u017eili podjeli BiH i pripajanju njenih teritorija isto\u010dnom i zapadnomsusjedu\u201c[41]<\/a>. Potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma, nadle\u017enost u sferi obrazovanjaje prepu\u0161tena ni\u017eim nivoima vlasti, odnosno entitetima, gdje je u entitetu FBiH ta nadle\u017enostdodijeljena i kantonima. Tako danas u Bosni i Hercegovini nemamo ministarstvo obrazovanjana dr\u017eavnom nivou, negoimamo 13 ministarstava koje svako ima pravo donijeti odluke o planu i programu, teud\u017ebenicima koji se koriste. Ovo je omogu\u0107ilo da se i u poratnom periodu nastavi saafirmacijom \u201enacionalne grupe predmeta s ciljem ja\u010danja nacionalne svijesti i identifikacije(…) obezvrje\u0111ivanjem onih drugih\u201c stvaraju\u0107i \u201eumjesto nacionalne afirmacije (…), nacionalnunetrpeljivost i raskol\u201c[42]<\/a>.<\/p>\n

    Ono \u0161to je svojstveno svim analiziranim ud\u017ebenicima jeste da se njima te\u017ee prikazati odnosi me\u0111u susednim narodima tako da su oni predodre\u0111eni da budu konfliktni, da su se konstantno kroz istoriju odlikovali nepomirljivim razlikama, nesuglasicama i netrpeljivo\u0161\u0107u. Time se \u017eeli nametnuti kategori\u010dnost i generalizacija u percipiranju i karakterisanju drugog naroda kako bi se opravdali oru\u017eani sukobi \u0161to aktivno spre\u010dava pomirenje.<\/p>\n

    Jedan doga\u0111aj koji se desio prije vi\u0161e od \u0161est decenija imao je nevjerovatan uticaj na raspad Jugoslavije, koja je nastala na ideji koju je zastupao prema nekim autorima i Gavrilo Princip prije 100 godina. Razlika u prikazu ovih doga\u0111aja pokazuje da je va\u017eno da se izu\u010davaju \u010dinjenice o raspadu Jugoslavije i o oru\u017eanim sukobima na podru\u010dju biv\u0161e SFRJ, kako bi se sprije\u010dilo kori\u0161tenje obrazovanja kako bi se budila mr\u017enja prema drugome<\/i>.<\/p>\n

    Popis literatura<\/b><\/p>\n

    Bekavac, Stjepan, Sini\u0161a Kljaji\u0107, i Miroslav Rozi\u0107. Povijest 7<\/em>. Mostar: Alfa, 2009.<\/p>\n

    Duki\u0107, Ivan, Kre\u0161imir Erdelja, Andrija Niki\u0107, i Igor Stojakovi\u0107. Povijest 7<\/em>. Mostar: \u0160kolska naklada. Zagreb: \u0160kolska knjiga, 2003.<\/p>\n

    \u0110uri\u0107, \u0110or\u0111e, Pavlovi\u0107Mom\u010dilo, Istorija za osmi razred osnovne \u0161kole, Beograd: Zavod za ud\u017ebenike, 2011.<\/p>\n

    Fond za humanitarno pravo, “hlc-rdc.org.” Last modified 2013. Accessed March 26, 2013. http:\/\/www.hlc-rdc.org\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Tranziciona_pravda_u_post-jugoslovenskim_zemljama-izvestaj_za_2009-_1_.pdf<\/a>.<\/p>\n

    Had\u017eiabdi\u0107, Had\u017eija, Edis Dervi\u0161agi\u0107, Alen Muli\u0107, i Vahidin Mehi\u0107. Historija Istorija Povijest ud\u017ebenik za \u0161esti razred osnovne \u0161kole<\/em>. Tuzla: Bosanska rije\u010d, 2007.<\/p>\n

    Had\u017eiabdi\u0107, Had\u017eija, Edis Dervi\u0161agi\u0107, Alen Muli\u0107, i Vahidin Mehi\u0107. Historija Istorija Povijest ud\u017ebenik za drugi razred gimnazije<\/em>. Tuzla: Bosanska knjiga, 2007.<\/p>\n

    Had\u017eiabdi\u0107, Had\u017eija, Edis Dervi\u0161agi\u0107, Alen Muli\u0107, i Vahidin Mehi\u0107. Historija Istorija Povijest ud\u017ebenik za \u010detvrti razred gimnazije<\/em>. Tuzla: Bosanska rije\u010d, 2007.<\/p>\n

    Had\u017eiabdi\u0107, Had\u017eija, Edis Dervi\u0161agi\u0107, Alen Muli\u0107, i Vahidin Mehi\u0107. Historija Istorija Povijest ud\u017ebenik za osmi razred osnovne \u0161kole<\/em>. Tuzla: Bosanska rije\u010d, 2008.<\/p>\n

    Ha\u0161imbegovi\u0107, Elma, Adnan Busulad\u017ei\u0107, Mirsad Sijari\u0107, i Edin Velad\u017ei\u0107. Historija Istorija Povijest za 2. razred gimnazije<\/em>. Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2003.<\/p>\n

    Isakovi\u0107, Arifa. Historija – Povijest za 6. razred osnovne \u0161kole sa radnim listovima<\/em>. Sarajevo: Bosanska rije\u010d, 2007.<\/p>\n

    Matkovi\u0107, Hrvoje, Franko Miro\u0161evi\u0107, Bo\u017eo Golu\u017ea, i Ivica \u0160arac. Povijest 4<\/em>. Mostar: \u0160kolska naklada. Zagreb: \u0160kolska knjiga, 2003.<\/p>\n

    Miro\u0161evi\u0107, Franko, Franjo \u0160anjek, An\u0111elko Mijatovi\u0107, i Andrija Niki\u0107. Povijest 2<\/em>. Mostar: \u0160kolska naklada. Zagreb: \u0160kolska knjiga, 2001.<\/p>\n

    Pavlovi\u0107, Zoran, Bosni\u0107 Korica Jovo, Mozaik pro\u0161losti, Beograd: BIGZ \u0161kolstvo, 2011.<\/p>\n

    Pa\u0161ali\u0107-Kreso, Adila. Vi\u0161egodi\u0161nja mutacija i rezistentnost ratnog virusa podjele u bosanskohercegova\u010dkom obrazovanju<\/em>. Bosna i Hercegovina na putu ka modernoj dr\u017eavi? Perspektive i prepreke<\/em>. Edited by Azra D\u017eaji\u0107, Christophe Solioz i Tobias K. Vogel. Sarajevo: Fondacija Heinrich Boell, Regionalni ured Sarajevo, 2004.<\/p>\n

    Stojanovi\u0107, Dubravka “cpi.hr.” Last modified 2013.. Accessed March 26, 2013. http:\/\/cpi.hr\/download\/links\/hr\/7008.pdf<\/a>.<\/p>\n

    \u0160ehi\u0107, Zijad, i Indira Ku\u010duk-Sorgu\u010d. Historija Istorija Povijest za 4. razred gimnazije<\/em>. Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2004.<\/p>\n

    \u0160ehi\u0107, Zijad, Aida Kova\u010devi\u0107, i Alma Leka. Historija, istorija, povijest ud\u017ebenik sa \u010ditankom za \u010detvrti razred gimnazije<\/em>. Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2007.<\/p>\n

    \u0160obot, Mira, Branka \u0160trbac, i Esad Zahovi\u0107. Istorija za I razred srednjih stru\u010dnih \u0161kola<\/em>. Isto\u010dno Sarajevo: Zavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva, 2010.<\/p>\n

    Vajagi\u0107, Predrag, Sto\u0161i\u0107 Nenad, Ud\u017ebenik za osmi razred osnovne \u0161kole, Beograd: Izdava\u010dka ku\u0107a \u201eKlett\u201c, 2011.<\/p>\n

    Valenta, Leonard. Historija-Povijest za 8. razred osnovne \u0161kole<\/em>. Sarajevo: Bosanska rije\u010d, 2007.<\/p>\n

    \n

    \u00a0<\/p>\n

    \n
    \n

    [1]<\/a>Mira \u0160obot et al., Istorija za I razred srednjih stru\u010dnih \u0161kola<\/em>, (Isto\u010dno Sarajevo: Zavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva, 2010), 87.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [2]<\/a>Elma Ha\u0161imbegovi\u0107 et. al., Historija Istorija Povijest za 2. razred gimnazije<\/em>, (Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2003), 169.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [3]<\/a>Franko Miro\u0161evi\u0107 et al., Povijest 2<\/em>, (Mostar: \u0160kolska naklada. Zagreb: \u0160kolska knjiga, 2001), 126.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [4]<\/a> \u0110or\u0111e \u0110uri\u0107, Mom\u010dilo Pavlovi\u0107, Istorija za osmi razred osnovne \u0161kole<\/i>, (Beograd: Zavod za ud\u017ebenike, 2011), 54.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [5]<\/a>Stojanovi\u0107, Dubravka. “cpi.hr.” Last modified 2013.. Accessed March 26, 2013. http:\/\/cpi.hr\/download\/links\/hr\/7008.pdf.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [6]<\/a>Zijad \u0160ehi\u0107 et al., Historija Istorija Povijest za 4. razred gimnazije<\/em>, (Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2004), 55.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [7]<\/a>Mira \u0160obot et al., Istorija za I razred srednjih stru\u010dnih \u0161kola<\/em>, (Isto\u010dno Sarajevo: Zavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva, 2010), 156.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [8]<\/a>Stjepan Bekavac et al., Povijest 7<\/em>, (Mostar: Alfa, 2009), 154.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [9]<\/a>Ivan Duki\u0107 et al., Povijest 7<\/em>, (Mostar: \u0160kolska naklada. Zagreb: \u0160kolska knjiga, 2003), 131.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [10]<\/a>Zijad \u0160ehi\u0107 et al., Historija, istorija, povijest ud\u017ebenik sa \u010ditankom za \u010detvrti razred gimnazije<\/em>, (Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2007), 64.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [11]<\/a> Predrag Vajagi\u0107, Nenad Sto\u0161i\u0107,Ud\u017ebenik za osmi razred osnovne \u0161kole<\/i>, (Beograd: Izdava\u010dka ku\u0107a \u201eKlett\u201c, 2011), 194., 195.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [12]<\/a> \u0110or\u0111e \u0110uri\u0107, Mom\u010dilo Pavlovi\u0107, Istorija za osmi razred osnovne \u0161kole<\/i>, (Beograd: Zavod za ud\u017ebenike, 2011), 185., 186.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [13]<\/a>Zijad \u0160ehi\u0107 et al., Historija Istorija Povijest za 4. razred gimnazije<\/em>, (Sarajevo: Sarajevo Publishing, 2004), 162.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [14]<\/a>Hrvoje Matkovi\u0107, Franko Miro\u0161evi\u0107, Bo\u017eo Golu\u017ea, and Ivica \u0160arac, Povijest 4<\/em>, (Mostar: \u0160kolska naklada, 2003), 264.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [15]<\/a> Hrvoje Matkovi\u0107, Franko Miro\u0161evi\u0107, Bo\u017eo Golu\u017ea, and Ivica \u0160arac, Povijest 4<\/em>, (Mostar: \u0160kolska naklada, 2003), 267.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [16]<\/a> Leonard Valenta, Historija-Povijest za 8. razred osnovne \u0161kole<\/em>, (Sarajevo: Bosanska rije\u010d, 2007), 187.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [17]<\/a> Hrvoje Matkovi\u0107, Franko Miro\u0161evi\u0107, Bo\u017eo Golu\u017ea, and Ivica \u0160arac, Povijest 4<\/em>, (Mostar: \u0160kolska naklada, 2003), 268<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [18]<\/a>Had\u017eija Had\u017eiabdi\u0107, Edis Dervi\u0161agi\u0107, Alen Muli\u0107, and Vahidin Mehi\u0107, Historija Istorija Povijest ud\u017ebenik za osmi razred osnovne \u0161kole<\/em>, (Tuzla: Bosanska rije\u010d, 2008), 141.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [19]<\/a>Had\u017eija Had\u017eiabdi\u0107, Edis Dervi\u0161agi\u0107, Alen Muli\u0107, and Vahidin Mehi\u0107, Historija Istorija Povijest ud\u017ebenik za osmi razred osnovne \u0161kole<\/em>, (Tuzla: Bosanska rije\u010d, 2008), 141.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [20]<\/a>Had\u017eija Had\u017eiabdi\u0107, Edis Dervi\u0161agi\u0107, Alen Muli\u0107, and Vahidin Mehi\u0107, Historija Istorija Povijest ud\u017ebenik za \u010detvrti razred gimnazije<\/em>, (Tuzla: Bosanska rije\u010d, 2007), 174.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [21]<\/a>Had\u017eija Had\u017eiabdi\u0107, Edis Dervi\u0161agi\u0107, Alen Muli\u0107, and Vahidin Mehi\u0107, Historija Istorija Povijest ud\u017ebenik za \u010detvrti razred gimnazije<\/em>, (Tuzla: Bosanska rije\u010d, 2007), 174.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [22]<\/a>Had\u017eija Had\u017eiabdi\u0107, Edis Dervi\u0161agi\u0107, Alen Muli\u0107, and Vahidin Mehi\u0107, Historija Istorija Povijest ud\u017ebenik za \u010detvrti razred gimnazije<\/em>, (Tuzla: Bosanska rije\u010d, 2007), 174.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [23]<\/a>Had\u017eija Had\u017eiabdi\u0107, Edis Dervi\u0161agi\u0107, Alen Muli\u0107, and Vahidin Mehi\u0107, Historija Istorija Povijest ud\u017ebenik za \u010detvrti razred gimnazije<\/em>, (Tuzla: Bosanska rije\u010d, 2007), 174.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [24]<\/a> Hrvoje Matkovi\u0107, Franko Miro\u0161evi\u0107, Bo\u017eo Golu\u017ea, and Ivica \u0160arac, Povijest 4<\/em>, (Mostar: \u0160kolska naklada, 2003), 275.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [25]<\/a>Hrvoje Matkovi\u0107, Franko Miro\u0161evi\u0107, Bo\u017eo Golu\u017ea, and Ivica \u0160arac, Povijest 4<\/em>, (Mostar: \u0160kolska naklada, 2003), 275.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [26]<\/a>Hrvoje Matkovi\u0107, Franko Miro\u0161evi\u0107, Bo\u017eo Golu\u017ea, and Ivica \u0160arac, Povijest 4<\/em>, (Mostar: \u0160kolska naklada, 2003), 281.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [27]<\/a>Hrvoje Matkovi\u0107, Franko Miro\u0161evi\u0107, Bo\u017eo Golu\u017ea, and Ivica \u0160arac, Povijest 4<\/em>, (Mostar: \u0160kolska naklada, 2003), 282.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [28]<\/a>Hrvoje Matkovi\u0107, Franko Miro\u0161evi\u0107, Bo\u017eo Golu\u017ea, and Ivica \u0160arac, Povijest 4<\/em>, (Mostar: \u0160kolska naklada, 2003), 282.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [29]<\/a>Hrvoje Matkovi\u0107, Franko Miro\u0161evi\u0107, Bo\u017eo Golu\u017ea, and Ivica \u0160arac, Povijest 4<\/em>, (Mostar: \u0160kolska naklada, 2003), 283.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [30]<\/a>Mira \u0160obot et al., Istorija za I razred srednjih stru\u010dnih \u0161kola<\/em>, (Isto\u010dno Sarajevo: Zavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva, 2010), 217.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [31]<\/a>Mira \u0160obot et al., Istorija za I razred srednjih stru\u010dnih \u0161kola<\/em>, (Isto\u010dno Sarajevo: Zavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva, 2010), 217.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [32]<\/a>Mira \u0160obot et al., Istorija za I razred srednjih stru\u010dnih \u0161kola<\/em>, (Isto\u010dno Sarajevo: Zavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva, 2010), 217<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [33]<\/a>Mira \u0160obot et al., Istorija za I razred srednjih stru\u010dnih \u0161kola<\/em>, (Isto\u010dno Sarajevo: Zavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva, 2010), 218.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [34]<\/a>Mira \u0160obot et al., Istorija za I razred srednjih stru\u010dnih \u0161kola<\/em>, (Isto\u010dno Sarajevo: Zavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva, 2010), 218.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [35]<\/a>Mira \u0160obot et al., Istorija za I razred srednjih stru\u010dnih \u0161kola<\/em>, (Isto\u010dno Sarajevo: Zavod za ud\u017ebenike i nastavna sredstva, 2010), 218.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [36]<\/a> \u0110or\u0111e \u0110uri\u0107, Mom\u010dilo Pavlovi\u0107, Istorija za osmi razred osnovne \u0161kole<\/i>, (Beograd: Zavod za ud\u017ebenike, 2011), 186.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [37]<\/a> Zoran Pavlovi\u0107, Jovo Bosni\u0107 Korica, Mozaik pro\u0161losti<\/i>, (Beograd: BIGZ \u0161kolstvo, 2011), 146.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [38]<\/a>Stojanovi\u0107, Dubravka. “cpi.hr.” Last modified 2013.. Accessed March 26, 2013. http:\/\/cpi.hr\/download\/links\/hr\/7008.pdf.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [39]<\/a>Fond za humanitarno pravo, . “hlc-rdc.org.” Last modified 2013. Accessed March 26, 2013. http:\/\/www.hlc-rdc.org\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Tranziciona_pravda_u_post-jugoslovenskim_zemljama-izvestaj_za_2009-_1_.pdf.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [40]<\/a>Adila Pa\u0161ali\u0107-Kreso, “Vi\u0161egodi\u0161nja mutacija i rezistentnost ratnog virusa podjele u bosanskohercegova\u010dkom obrazovanju,” Bosna i Hercegovina na putu ka modernoj dr\u017eavi? Perspektive i prepreke<\/em>, ed. Azra D\u017eaji\u0107, Christophe Solioz i Tobias K. Vogel (Sarajevo: Fondacija Heinrich Boell, Regionalni ured Sarajevo, 2004), 184-185.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [41]<\/a> Adila Pa\u0161ali\u0107-Kreso, “Vi\u0161egodi\u0161nja mutacija i rezistentnost ratnog virusa podjele u bosanskohercegova\u010dkom obrazovanju,” Bosna i Hercegovina na putu ka modernoj dr\u017eavi? Perspektive i prepreke<\/em>, ed. Azra D\u017eaji\u0107, Christophe Solioz i Tobias K. Vogel (Sarajevo: Fondacija Heinrich Boell, Regionalni ured Sarajevo, 2004), 184.<\/p>\n<\/div>\n

    \n

    [42]<\/a>\u00a0\u00a0 Adila Pa\u0161ali\u0107-Kreso, “Vi\u0161egodi\u0161nja mutacija i rezistentnost ratnog virusa podjele u bosanskohercegova\u010dkom obrazovanju,” Bosna i Hercegovina na putu ka modernoj dr\u017eavi? Perspektive i prepreke<\/em>, ed. Azra D\u017eaji\u0107, Christophe Solioz i Tobias K. Vogel (Sarajevo: Fondacija Heinrich Boell, Regionalni ured Sarajevo, 2004), 187.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n

    <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Uvod Predmet istra\u017eivanja Predmet ovog istra\u017eivanja jeste utvr\u0111ivanje relacija izme\u0111u nastavnog sadr\u017eaja datog u ud\u017ebenicima za istoriju i procesa suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u. Odnosno, da li … Read more »<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[169],"tags":[],"class_list":["post-1181","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-nenad-miskovic"],"yoast_head":"\nUd\u017ebenici istorije i pomirenjeUd\u017ebenici istorije i pomirenje - Institute for European Affairs<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/iea.rs\/blog\/2013\/12\/06\/udzenici-istorije-i-pomirenje\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Ud\u017ebenici istorije i pomirenjeUd\u017ebenici istorije i pomirenje - Institute for European Affairs\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Uvod Predmet istra\u017eivanja Predmet ovog istra\u017eivanja jeste utvr\u0111ivanje relacija izme\u0111u nastavnog sadr\u017eaja datog u ud\u017ebenicima za istoriju i procesa suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u. Odnosno, da li … Read more »\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/iea.rs\/blog\/2013\/12\/06\/udzenici-istorije-i-pomirenje\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Institute for European Affairs\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2013-12-06T21:29:50+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2015-03-27T10:37:17+00:00\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"djura\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Written by\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"djura\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"61 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/iea.rs\/blog\/2013\/12\/06\/udzenici-istorije-i-pomirenje\/\",\"url\":\"https:\/\/iea.rs\/blog\/2013\/12\/06\/udzenici-istorije-i-pomirenje\/\",\"name\":\"Ud\u017ebenici istorije i pomirenjeUd\u017ebenici istorije i pomirenje - Institute for European Affairs\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/iea.rs\/#website\"},\"datePublished\":\"2013-12-06T21:29:50+00:00\",\"dateModified\":\"2015-03-27T10:37:17+00:00\",\"author\":{\"@id\":\"https:\/\/iea.rs\/#\/schema\/person\/22769fef78c7744b4a30ffe8699ca03a\"},\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/iea.rs\/blog\/2013\/12\/06\/udzenici-istorije-i-pomirenje\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/iea.rs\/blog\/2013\/12\/06\/udzenici-istorije-i-pomirenje\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/iea.rs\/blog\/2013\/12\/06\/udzenici-istorije-i-pomirenje\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"\u041f\u043e\u0447\u0435\u0442\u043d\u0430\",\"item\":\"https:\/\/iea.rs\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Ud\u017ebenici istorije i pomirenje\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/iea.rs\/#website\",\"url\":\"https:\/\/iea.rs\/\",\"name\":\"Institute for European Affairs\",\"description\":\"\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/iea.rs\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\/\/iea.rs\/#\/schema\/person\/22769fef78c7744b4a30ffe8699ca03a\",\"name\":\"djura\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/iea.rs\/#\/schema\/person\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/0f95029eb12160952f39466035d55bb697dea6e71f5349ff0750952aa65b5466?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/0f95029eb12160952f39466035d55bb697dea6e71f5349ff0750952aa65b5466?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"djura\"},\"url\":\"https:\/\/iea.rs\/en\/blog\/author\/djura\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Ud\u017ebenici istorije i pomirenjeUd\u017ebenici istorije i pomirenje - Institute for European Affairs","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/iea.rs\/blog\/2013\/12\/06\/udzenici-istorije-i-pomirenje\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"Ud\u017ebenici istorije i pomirenjeUd\u017ebenici istorije i pomirenje - Institute for European Affairs","og_description":"Uvod Predmet istra\u017eivanja Predmet ovog istra\u017eivanja jeste utvr\u0111ivanje relacija izme\u0111u nastavnog sadr\u017eaja datog u ud\u017ebenicima za istoriju i procesa suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u. Odnosno, da li … Read more »","og_url":"https:\/\/iea.rs\/blog\/2013\/12\/06\/udzenici-istorije-i-pomirenje\/","og_site_name":"Institute for European Affairs","article_published_time":"2013-12-06T21:29:50+00:00","article_modified_time":"2015-03-27T10:37:17+00:00","author":"djura","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Written by":"djura","Est. reading time":"61 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/iea.rs\/blog\/2013\/12\/06\/udzenici-istorije-i-pomirenje\/","url":"https:\/\/iea.rs\/blog\/2013\/12\/06\/udzenici-istorije-i-pomirenje\/","name":"Ud\u017ebenici istorije i pomirenjeUd\u017ebenici istorije i pomirenje - Institute for European Affairs","isPartOf":{"@id":"https:\/\/iea.rs\/#website"},"datePublished":"2013-12-06T21:29:50+00:00","dateModified":"2015-03-27T10:37:17+00:00","author":{"@id":"https:\/\/iea.rs\/#\/schema\/person\/22769fef78c7744b4a30ffe8699ca03a"},"breadcrumb":{"@id":"https:\/\/iea.rs\/blog\/2013\/12\/06\/udzenici-istorije-i-pomirenje\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/iea.rs\/blog\/2013\/12\/06\/udzenici-istorije-i-pomirenje\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/iea.rs\/blog\/2013\/12\/06\/udzenici-istorije-i-pomirenje\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"\u041f\u043e\u0447\u0435\u0442\u043d\u0430","item":"https:\/\/iea.rs\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Ud\u017ebenici istorije i pomirenje"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/iea.rs\/#website","url":"https:\/\/iea.rs\/","name":"Institute for European Affairs","description":"","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/iea.rs\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/iea.rs\/#\/schema\/person\/22769fef78c7744b4a30ffe8699ca03a","name":"djura","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/iea.rs\/#\/schema\/person\/image\/","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/0f95029eb12160952f39466035d55bb697dea6e71f5349ff0750952aa65b5466?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/0f95029eb12160952f39466035d55bb697dea6e71f5349ff0750952aa65b5466?s=96&d=mm&r=g","caption":"djura"},"url":"https:\/\/iea.rs\/en\/blog\/author\/djura\/"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/iea.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1181","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/iea.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/iea.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/iea.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/iea.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1181"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/iea.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1181\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/iea.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1181"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/iea.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1181"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/iea.rs\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1181"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}