U fokusu rada Instituta za evropske poslove je praćenje pregovora Srbije sa EU i jačanje kapaciteta svih uključenih u procesu. Imajući u vidu složenost i dugotrajnost ovog procesa, Institut okuplja veliki broj stručnih saradnika sa kojima organizuje treninge, debate i druga usavršavanja zato što želimo da svojim radom doprnesemo boljem razumevanju evroatlantskih integracija. Institut radi na organizovanju treninga i pružanju multiperspektivnih informacija kako bismo omogućili aktivno učešće stručne javnosti i građana u procese donošenja odluka. Institut aktivno zagovara i zalaže se za temeljne reforme u okviru pegovaračkog procesa i u saradnji sa partnerima jačamo kapacitete Srbije da se suoči sa izazovima u globalnom svetu kroz zajedničko delovanje, koje za krajnji cilj ima aktivno članstvo Srbije u evroatlantskim okvirima za dobrobit svih građana.

Stavovi građana Srbije prema Kini

Iako je svega 7% građana posetilo Kinu, 80% je smatra prijateljem Srbije, dok skoro polovina ispitanika ima pozitivan stav prema komunističkom uređenju ove zemlje. Raste broj građana koji veruju da je Kina najviše pomogla Srbiji tokom pandemije, daleko ispred EU. O odnosima sa Kinom informišu se sve više putem internet portala i društvenih mreža, a političar koji najviše radi na dobrim odnosima je Aleksandar Vučić

Drugu godinu zaredom, Institut za evropske poslove u saradnji sa Ninamedia istraživačkom kućom sproveo je u periodu od 4. do 14. marta 2022. istraživanje javnog mnjenja o odnosima Srbije i Kine. Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku od 1228 ispitanika na teritoriji Republike Srbije, bez Kosova i Metohije, metodom CAWI, kvantitativnim istraživanjem putem WEB panela.

Manje od polovine građana, odnosno 43%, odnos između Srbije i Kine ocenjuje ocenom 5, ocenu 4 je dalo 31%, ocenu 3 – 17%, 4% daje ocenu 2, dok je ocenu 1 dalo 2% ispitanika. Na skali od 1 do 5, gde je prosečna ocena 3, prosečna ocena odnosa između Srbije i Kine iznosi 4,13. Više prosečne ocene su dali stariji od 60 godina i mlađi od 30 godina, ispitanici osnovnog nivoa obrazovanja i stanovnici Centralne Srbije kao i ispitanici koji žive u vangradskom tipu naselja.

Gotovo tri četvrtine ispitanika (72%) veruje da će odnosi Srbije i Kine u budućnosti biti bolji, 11% ima suprotan stav, dok 17% njih nije umelo da se izjasni po ovom pitanju. Većina ispitanika koji smatraju da će odnosi Srbije i Kine biti bolji u budućnosti predstavljaju muškarci, stariji od 60 i mlađi od 30 godina, stanovnici Centralne Srbije i vangradskih naselja, dok ovaj stav slabi uz viši nivo obrazovanja. U odnosu na prethodni talas uočen pad broja ispitanih koji misle da će odnosi biti bolji.

Trećina ispitanika (33%) iznosi da se o odnosima između Srbije i Kine informiše preko televizije, zatim preko internet portala (27%), društvenih mreža (16,5%) i štampanih medija (10%), dok se 7,8% ispitanika informiše o odnosu Sbije i Kine preko porodice, prijatelja i kolega, i putem radija 3%. Na drugoj strani, 4% ispitanika je izjavilo da se ne informiše po ovom pitanju. U odnosu na prethodni talas uočen je pad broja onih koji se informišu putem TV-a i štampe, dok je porasla vrednost za internet portale i društvene mreže.

Nešto manje od dve trećine ispitanika (64%) smatra da je Srbiji najviše Kina pomogla tokom pandemije korona virusa, 11% navodi Evropsku uniju, 6% spominje Rusiju, dok se ostali odgovori javljaju u manje od 2% slučajeva. U odnosu na prethodni talas uočen je rast broja ispitanika koji navode Kinu, a opao broj svih ostalih država. 

Većina ispitanika (71%) identifikuje Aleksandra Vučića kao političara koji najviše radi na dobrim odnosima Srbije i Kine, dok se ostali odgovori i drugi političari javljaju u manje od 2% slučajeva.

Čak 80% ispitanika vidi Kinu kao prijatelja Srbije (najviše su to ispitanici muškog pola, stariji od 60 godina i mlađi od 30 godina, sa najviše završenom srednjom školom, stanovnici vangradskih naselja), dok 4% ispitanika identifikuje Kinu kao neprijatelja. Uočen blagi pad onih koji navode da nam je Kina prijatelj u odnosu na prethodni talas.

Skoro polovina ispitanika (46%) ima pozitivan stav prema komunističkom uređenju Kine (muškarci, starosti 60+, najviše završena srednja škola, Centralna Srbija, stanovnici vangradskih naselja), 22% ispitanika ima negativan odnos prema navedenom uređenju, dok se 32% ispitanika nije htelo izjašnjavati u vezi sa istim.  Porastao je broj ispitanika koji imaju negativan stav.

Od ukupnog broj ispitanika, 45% (muškarci, mlađi od 30 godina, sa najmanje završenom srednjom školom, stanovnici Istočne i Južne Srbije, vangradska naselja), smatraju da imaju dovoljno informacija o odnosima Srbije i Kine, oko trećina ispitanika (34%) navodi da nema dovoljno informacija o navedenim odnosima, dok 21% njih iznose da ne znaju ništa o navedenom pitanju.

U vezi sa pitanjem koje se odnosi na posetu Kini, 7% ispitanika iznose da su bili u Kini i to najviše muškarci, mlađi od 30 godina, srednjeg nivoa obrazovanja, stanovnici Beograda i Istočne i Južne Srbije.

Detaljnije informacije i grafikonski pregled za 2022. i prethodnu godinu možete preuzeti ovde.

Pogledajte detalje istraživanja javnog mnjenja prema Kini u prethodnoj godini: 2021.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Show Buttons
Hide Buttons