U fokusu rada Instituta za evropske poslove je praćenje pregovora Srbije sa EU i jačanje kapaciteta svih uključenih u procesu. Imajući u vidu složenost i dugotrajnost ovog procesa, Institut okuplja veliki broj stručnih saradnika sa kojima organizuje treninge, debate i druga usavršavanja zato što želimo da svojim radom doprnesemo boljem razumevanju evroatlantskih integracija. Institut radi na organizovanju treninga i pružanju multiperspektivnih informacija kako bismo omogućili aktivno učešće stručne javnosti i građana u procese donošenja odluka. Institut aktivno zagovara i zalaže se za temeljne reforme u okviru pegovaračkog procesa i u saradnji sa partnerima jačamo kapacitete Srbije da se suoči sa izazovima u globalnom svetu kroz zajedničko delovanje, koje za krajnji cilj ima aktivno članstvo Srbije u evroatlantskim okvirima za dobrobit svih građana.

SAOPŠTENJE ZA MEDIJE

Ministarstvo za evropske integracije da se uzdrži od određivanja ko ima pravo i na koji način da kritikuje stanje evropskih integracija Srbije, da više razgovara sa građanima o izazovima u tom procesu i da prestane da tretira civilni sektor kao opoziciju.

U jučerašnjem saopštenju Ministarstva za evropske integracije na najgrublji način i neprimerenim rečnikom se fondacija Fridrih Ebert, portal Juropijan Vestern Balkans (European Western Balkans) i njen urednik Nemanja Štiplija Todorović proglašavaju za „tzv. nevladin sektor“ i da se služe „trećerazrednim kritizerskim metodama, stavljajući se tako isključivo u funkciju produžene ruke određenih opozicionih krugova.“

Osuđujemo ovu neprimerenu reakciju ministarstva koje vodi ministarka Jadranka Joksimović i vidimo ga ne samo kao napad na portal koji je relevantan izvor informacija o EU integracijama već kao napad na civilni sektor i pokušaj monopolizacije diskusije o stanju reformi u okviru EU integracija. Reakcija ministarstva je usledila posle okruglog stola „Evropske integracije Srbije 2016-2020: Koliko smo napredovali ka članstvu u EU?“ koji je održan juče u Beogradu, a gde je grupa eksperata analizirala napredak u određenim pregovaračkim poglavljima u okviru procesa pristupanja Srbije EU.

Izjava Nemanje Štiplija Todorovića da je u Srbiji „nestao entuzijazam kada je reč o evropskim integracijama, što i ne treba da čudi jer se u procesu priključivanja Evropskoj uniji već dugo ništa ni ne dešava, ili bar ne ništa važno“, nema ničeg spornog jer odražava stanje evropskih integracija Srbije u poslednje četiri godine.

Štaviše, pohvala ministarstva samom sebi u istom saopštenju da je „Srbija otvorila više od polovine pregovaračkih poglavlja“ zabrinjava. Prvenstveno zbog činjenice da je prošlo tačno šest godina i mesec dana od otvaranja pregovora. To Srbiju svrstava u red sa Crnom Gorom i Turskom kao zemlje koje najduže pregovaraju u istoriji, a kojima je glavni problem nesprovođenje reformi. Podsećamo da su za isto vreme, sve zemlje centralne i istočne Evrope završile pregovore ili postale članice.

Nije fer pripisati sva nesprovođenja reformi ministarki Joksimović, ali problem manjka interesovanja javnosti i najnižu podršku evropskim integracijama svakako možemo. Prema podacima samog ministarstva, u vreme mandata ministarke, podrška javnosti članstvu u EU tri puta je bila na istorijskom minimumu, da bi se u decembru 2019. našla na nešto više od 50%.

Glavni razlog manjka podrške EU integracijama, pored užasno dugog procesa i geostrateških prilika, je činjenica da građani malo znaju o tome šta su EU integracije i kako doprinose boljem životu građana. Prema istraživanju javnog mnjenja Instituta za evropske poslove u martu 2019. čak 46% građana tvrdi da nema dovoljno informacija o EU i ogromna većina skoro 30% očekuje te informacije od Vlade Srbije. Upravo je Ministarstvo za evropske integracije odgovorno za sprovođenje Nacionalne strategije komunikacije o pristupanju Srbije EU koju je vlada usvojila u oktobru 2011. godine.

Na kraju, ministarka Jadranka Joksimović zamera organizatorima što ministarstvo nije pozvano da govori, a upravo je njeno ministarstvo odlučilo koje su organizacije podobne, a koje ne za ugostiti njihove predstavnike. Institut je uputio pet poziva ministarki da govori na nekom od naših događaja u vezi sa EU integracijama, uključujući i otvoren poziv da sama izabere datum u toku godine i još uvek nema nikakvog odgovora.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Show Buttons
Hide Buttons