U fokusu rada Instituta za evropske poslove je praćenje pregovora Srbije sa EU i jačanje kapaciteta svih uključenih u procesu. Imajući u vidu složenost i dugotrajnost ovog procesa, Institut okuplja veliki broj stručnih saradnika sa kojima organizuje treninge, debate i druga usavršavanja zato što želimo da svojim radom doprnesemo boljem razumevanju evroatlantskih integracija. Institut radi na organizovanju treninga i pružanju multiperspektivnih informacija kako bismo omogućili aktivno učešće stručne javnosti i građana u procese donošenja odluka. Institut aktivno zagovara i zalaže se za temeljne reforme u okviru pegovaračkog procesa i u saradnji sa partnerima jačamo kapacitete Srbije da se suoči sa izazovima u globalnom svetu kroz zajedničko delovanje, koje za krajnji cilj ima aktivno članstvo Srbije u evroatlantskim okvirima za dobrobit svih građana.

Pronaći i procesuirati odgovorne za napad na Kuću ljudskih prava!

Institut za evropske poslove najsnažnije osuđuje napade na prostorije Kuće ljudskih prava u Beogradu u noći između 21. i 22. januara 2015. g. Istovremeno, pozivamo MUP da, postupi u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i počinioce privede pravdi. Tako bi država poslala jasnu poruku da nasilje nije prihvatljivo, a da su zajemčena ljudska prava garantovana. U suprotnom, nerasvetljavanje događaja ohrabruje buduće počinioce da pribegnu istim ili drastičnijim metodama za razračunavanje sa neistomišljenicima.

Podsećamo da napadi na organizacije civilnog društva i njihove članove nisu sporadični i da su najčešće planirani. U poslednje četiri godine, česti su verbalni napadi protiv organizacija i medija koji u trenutku nereagovanja države prerastu u fizičke napade. Spisak organizacija i medija koje su pod stalnim napadima je dug. Među njima su Helsinški odbor za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo, Žene u crnom, Gej Strejt Alijansa, Inicijativa mladih za ljudska prava, Parada Ponosa, BIRN, KRIK i druge organizacije. Pojedinci iz organizacija civilnog društva su posebno ugroženi. Aktivista za ljudska prava Boban Stojanović prinuđen je da živi u iznajmljenom stanu od 2013. kada se dogodio napad na njegov stan koji još uvek nije razrešen. Boris Milićević je iste godine napadnut, a napadači su pravosnažno osuđeni na minimalne kazne. Prošle godine napadnuti su aktivisti Žene u crnom na gradskom trgu u Valjevu, a aktivista Predrag Azdejković napadnut je u gradskom prevozu u Beogradu, kada su dvojica mladića fizički i verbalno nasrnuli na njega. Ovakve situacije govore da je u Srbiji nasilje prihvatljivo ponašanje.

Državne institucije, osim eventualne formalne osude nasilja, nemaju dovoljno efikasne i efetivne mere za zaštitu slobode govora kao jednog od osnovnih ljudskog prava. Sa druge strane, Evropska unija prepoznala je ovaj problem u svom izveštaju iz 2015. u kome navodi da: «uslovi za postojanje slobode govora još uvek ne postoje».

Institut ne želi da veruje da je cilj ovakvih postupaka zastrašivanje organizacija civilnog društva i njihovih članova i članica niti želi da veruje da se ovakvim varvarskim postupcima kreira atmosfera straha uoči parlamentarnih, pokrajinskih i lokalnih izbora.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Show Buttons
Hide Buttons