U fokusu rada Instituta za evropske poslove je praćenje pregovora Srbije sa EU i jačanje kapaciteta svih uključenih u procesu. Imajući u vidu složenost i dugotrajnost ovog procesa, Institut okuplja veliki broj stručnih saradnika sa kojima organizuje treninge, debate i druga usavršavanja zato što želimo da svojim radom doprnesemo boljem razumevanju evroatlantskih integracija. Institut radi na organizovanju treninga i pružanju multiperspektivnih informacija kako bismo omogućili aktivno učešće stručne javnosti i građana u procese donošenja odluka. Institut aktivno zagovara i zalaže se za temeljne reforme u okviru pegovaračkog procesa i u saradnji sa partnerima jačamo kapacitete Srbije da se suoči sa izazovima u globalnom svetu kroz zajedničko delovanje, koje za krajnji cilj ima aktivno članstvo Srbije u evroatlantskim okvirima za dobrobit svih građana.

Stavovi građana Srbije prema Rusiji

Iako je svega 8% građana putovalo u Rusiju, preovlađuju pozitivni stavovi uglavnom formirani na osnovu informacija dobijenih sa televizije putem interneta

Institut za evropske poslove je, u saradnji sa Ninamedia istraživačkom kućom, u 2018. godine sproveo istraživanje o stavovima građana Srbije prema Rusiji. Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku od 1203 ispitanika.

Više od polovine građ­ana Srbije odnos izme­đu Srbije i Rusije ocenjuje ocenom 5 – veoma dobar odnos, 29.9% daje ocenu 4, 14,3% ocenu 3, dok ocenu 2 daje 2,4% gra­đana, a ocenu 1 – veoma loš odnos daje 1,9% ispitanika. Prosecna ocena odnosa izme­đu Srbije i Rusije iznosi 4,27, a više ocene daju žene, ispitanici osnovnog nivoa obrazovanja, stariji od 60 godina, kao i ispitanici Centralne Srbije.

Davanje diplomatskog statusa radnicima Rusko-Srpskog humanitarnog centra u Nišu podržava 74% ispitanih građ­ana i to su uglavnom muškarci, ispitanici stariji od 30 godina, sa završenom osnovnom i srednjom školom, kao i ispitanici iz Regiona Južne i Istocne Srbije. 10% ispitanika ne podržava da se radnicima ovog centra dodeli diplomatski status, dok 16% ne zna da odgovori na ovo pitanje.

Najveći broj gra­đana se o odnosima Srbije i Rusije informiše putem televizije (37,9%), 19,4% putem internet portala, a 18,3% putem štampanih medija. Preko porodice, prijatelja, kolega informiše se 8,8%, 7,3% navodi društvene mreže, 5,2% radio, a ostali odgovori se javljaju u procentu manjem od 3%.

Važno je napomenuti i da među građanima postoji percepcija da Srbija ima veliku ekonomsku korist od Rusije, međutim Srbija izveze 4 puta više u zemlje bivše Jugoslavije, od toga skoro duplo više u Bosnu i Hercegovinu nego u Rusiju, a skoro duplo više uveze iz Nemačke ili Italije nego iz Rusije, podaci su Republičkog zavoda za satatistuiku.

Dodatno, kompanije iz Evropske unije najveći su investitori u Srbiji, a sve investicije Rusije su manje od investicija iz Austrije. Na kraju, od 2000. godine, Srbija je od Evropske unije i zemalja članica primila tri milijarde evra bespovratne pomoći dok se Rusija ne nalazi na listi velikih donatora uprkos uvreženom mišljenju.

Institut za evropske poslove pozdravlja razvijanje dobrih diplomatskih odnosa između Srbije i Rusije, ali naglašava da je neophodno da Srbija jasno iskaže strateški cilj svoje spoljne politike – članstvo u Evropskoj uniji.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Show Buttons
Hide Buttons