U fokusu rada Instituta za evropske poslove je praćenje pregovora Srbije sa EU i jačanje kapaciteta svih uključenih u procesu. Imajući u vidu složenost i dugotrajnost ovog procesa, Institut okuplja veliki broj stručnih saradnika sa kojima organizuje treninge, debate i druga usavršavanja zato što želimo da svojim radom doprnesemo boljem razumevanju evroatlantskih integracija. Institut radi na organizovanju treninga i pružanju multiperspektivnih informacija kako bismo omogućili aktivno učešće stručne javnosti i građana u procese donošenja odluka. Institut aktivno zagovara i zalaže se za temeljne reforme u okviru pegovaračkog procesa i u saradnji sa partnerima jačamo kapacitete Srbije da se suoči sa izazovima u globalnom svetu kroz zajedničko delovanje, koje za krajnji cilj ima aktivno članstvo Srbije u evroatlantskim okvirima za dobrobit svih građana.

Stavovi građana Srbije prema Rusiji

Otpor sankcijama Rusiji opada, dok polovina smatra rusku agresiju u Ukrajini neopravdanom. Percepcija dobrih odnosa Srbije i Rusije opada, a građani su sve skeptičniji u pogledu budućnosti saradnje. Malo ljudi je posetilo Rusiju, a informacije o odnosima im dolaze pretežno putem televizije, interneta i društvenih mreža. 

Percipiranje Aleksandra Vučića kao nosioca dobrih odnosa s Rusijom opada, dok raste interesovanje za Ivicu Dačića. Iako većina vidi Rusiju kao prijatelja, Beograđani i gradski stanovnici češće smatraju Rusiju neprijateljem. Skoro milion građana planira napustiti Srbiju, često prema destinacijama unutar EU, posebno Nemačkoj. Građani smatraju EU najvećim donatorom, dok se mišljenje o Rusiji i Kini kao važnim donatorima značajno smanjuje.

Beograd, 8. novembar 2023. – Osmu godinu, Institut za evropske poslove, ove godine u saradnji sa Smart Plus Research istraživačkom kućom, sproveo je u periodu od 11. do 29. maja 2023. istraživanje javnog mnjenja o stavovima građana prema Rusiji. Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku od 1200 ispitanika na teritoriji Republike Srbije, bez Kosova i Metohije, metodom CAWI, kvantitativnim istraživanjem putem WEB panela.

Mali procenat stanovništva ocenjuje odnos Srbije i Rusije negativno, ocenama 1 i 2 (6.5%). Prosečna ocena iznosi 3.86 što je u smeru pada u odnosu na prethodne talase istraživanja. Mlađe osobe (18-29), osobe srednjoškolskog obrazovanja i iz vangradskih naselja procenjuju odnos Srbije i Rusije boljim. Suprotno važi za Beograđane, visokoobrazovane i osobe uzrasta 45-59 godina koji u proseku daju nešto niže ocene.

Nešto više od polovine stanovništva (52%) smatra da će odnos Srbije i Rusije u budućnosti biti bolji. Stanovnici stariji od 45 godina, Beograđani i visokoobrazovani su nešto skeptičniji po pitanju poboljšanja odnosa. U poređenju sa prethodnim talasima istraživanja, zadržava se tendencija pada osoba koje smatraju da će odnos biti bolji i rasta osobe koje nisu sigurne kakvi će odnosi biti u budućnosti.

Televizija (29%), internet portali (27%) i društvene mreže (17%) ostaju glavni izvori informisanja o odnosu Srbije i Rusije. Zadržava se trend pada korišćenja televizije kao izvora informisanja. Istovremeno, Rusiju je posetilo 13% stanovništva. Tu se nešto češće radi o gradskom, visokoobrazovanom i najstarijem stanovništvu (60+).

Aleksandar Vučić je i dalje percipiran kao političar koji najviše radi na odnosu Srbije i Rusije, ali je u ovom talasu primećen značajan pad sa 53% na 32%. Češće u odnosu na prethodni talas su pominjani Ivica Dačić (16%) i odgovor nijedan političar (14.7%).

Stanovništvo i dalje većinom vidi Rusiju kao prijatelja Srbije (71%), ali je primetna tendencija pada u odnosu na prethodne godine. Neprijateljem Srbije Rusiju nešto češće smatra gradsko stanovništvo i Beograđani.

Približno 15% stanovništva planira da ode iz Srbije, a kao destinacija se najčešće navodi neka od zemalje Evropske unije (10%), pre svega u Nemačku. Muškarci i osobe mlađe od 60 godina su češće među osobama koje planiraju da napuste Srbiju.

Svega 6% smatra da je Rusija najveći donator Srbiji – tendencija pada se nastavila i u ovom talasu istraživanja. Isto važi i za Kinu (17%), dok se odgovor Evropska unija javljao češće nego prethodnih godina (40%).

Blizu 30% stanovništva smatra agresiju Rusije u Ukrajini opravdanom, dok suprotno važi za 42%. Muškarci i vangradsko stanovništvo češće smatraju agresiju opravdanom, ali je broj onih koji podržavaju agresiju u padu.

Većina stanovništva (64%) i dalje smatra da ne treba uvesti sankcije Rusiji, ali je ovaj procenat u padu u odnosu na prethodni talas i sada je nešto više neodlučnih (21%) nego prošle godine. Beograđani su nešto češće za sankcije.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Show Buttons
Hide Buttons