U fokusu rada Instituta za evropske poslove je praćenje pregovora Srbije sa EU i jačanje kapaciteta svih uključenih u procesu. Imajući u vidu složenost i dugotrajnost ovog procesa, Institut okuplja veliki broj stručnih saradnika sa kojima organizuje treninge, debate i druga usavršavanja zato što želimo da svojim radom doprnesemo boljem razumevanju evroatlantskih integracija. Institut radi na organizovanju treninga i pružanju multiperspektivnih informacija kako bismo omogućili aktivno učešće stručne javnosti i građana u procese donošenja odluka. Institut aktivno zagovara i zalaže se za temeljne reforme u okviru pegovaračkog procesa i u saradnji sa partnerima jačamo kapacitete Srbije da se suoči sa izazovima u globalnom svetu kroz zajedničko delovanje, koje za krajnji cilj ima aktivno članstvo Srbije u evroatlantskim okvirima za dobrobit svih građana.

Da li MUP primenjuje neustavne zakone?

Institut za evropske poslove javno pita ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije na osnovu kog zakona je upućena prekršajna prijava protiv direktorke Inicijative mladih za ljudska prava Anite Mitić u vezi sa spontanim okupljanjem građana i građanki povodom odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici 10. jula 2015. godine?

Institut poziva MUP da, ukoliko je prekršajna prijava upućena na osnovu Zakona o okupljanju građana („Službeni glasnik RS“, br. 51/92, 53/93, 67/93, 17/99 i 33/99, „Službeni list SRJ“, broj 21/01 i „Službeni glasnik RS“, br. 29/01 i 101/05), istu povuče bez odlaganja kao nedopuštenu.

Podsećamo da je zakon na koji se MUP poziva, Ustavni sud proglasio neustavnim 9. aprila 2015. godine u predmetu broj IУз-204/2013, što je objavljeno u Službenom glasniku RS, br. 88/2015. U odluci Ustavnog suda navodi se da je zakon: neustavno ograničavao slobodu okupljanja, neustavno se pozivao na zaštitu prava drugih, što je osnov za zabranu skupova, neustavno pravio razliku između privremene i trajne zabrane skupa i neustavno određivao pravo na sudsku zaštitu u slučaju zabrane skupa. Dugim rečima, neustavni zakon nije Inicijativi dao mogućnost da pokrene sudski spor protiv rešenja MUP-a i da on bude rešen pre samog najavljenog događaja, što je obesmišljavalo pravo na sudsku zaštitu. Isti princip zabrane skupova u poslednji čas, pozivajući se na neustavne odrednice, MUP je koristio prilikom zabrane više parada Ponosa. Takvu praksu je Ustavni sud, takođe, proglasio neustavnim u predmetima Už-5284/2011 koji se odnosi na zabranu Parade Ponosa u 2011. i Už-1918/2009 u vezi sa zabranom Parade 2009. godine. Ovakvo zakonsko regulisanje javnog okupljanja, a samim tim i izvršavanje takvog zakona, Ustavni sud proglasio je neustavnom i da je suprotno odredbama Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na kraju, u vezi sa navodima da je PS Stari Grad genocid u Srebrenici stavila pod znake navoda, Institut poziva MUP da primenjuje svoje međunarodne obaveze i da događaje u julu 1995. u Srebrenici naziva pravim imenom: genocid. Takva kvalifijkacija je u skladu sa Zakonom o saradnji sa Međunarodnim krivičnim sudom „Sl. glasnik RS“, br. 72/2009“ u kome se Srbija obavezala da će sprovoditi odluke Suda. Naime, u presudi Međunarodnog suda pravde u slučaju BiH protiv SCG se: „Nalazi da je Srbija prekršila obavezu da spreči genocid, u skladu sa Konvencijom o prevenciji i kažnjavanju genocida, a u vezi sa genocidom koji se dogodio u Srebrenici u julu 1995.“.

Institut ne želi da veruje da je cilj ovakvih postupaka MUP-a zastrašivanje organizacija civilnog društva u Srbiji i poziva parlament Srbije da usvoji Zakon o okupljanju i uvaži komentare koje je civilno društvo uputilo.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Show Buttons
Hide Buttons