U fokusu rada Instituta za evropske poslove je praćenje pregovora Srbije sa EU i jačanje kapaciteta svih uključenih u procesu. Imajući u vidu složenost i dugotrajnost ovog procesa, Institut okuplja veliki broj stručnih saradnika sa kojima organizuje treninge, debate i druga usavršavanja zato što želimo da svojim radom doprnesemo boljem razumevanju evroatlantskih integracija. Institut radi na organizovanju treninga i pružanju multiperspektivnih informacija kako bismo omogućili aktivno učešće stručne javnosti i građana u procese donošenja odluka. Institut aktivno zagovara i zalaže se za temeljne reforme u okviru pegovaračkog procesa i u saradnji sa partnerima jačamo kapacitete Srbije da se suoči sa izazovima u globalnom svetu kroz zajedničko delovanje, koje za krajnji cilj ima aktivno članstvo Srbije u evroatlantskim okvirima za dobrobit svih građana.

Stavovi građana Srbije prema Evropskoj uniji

Nakon 10 godina od predaje zahteva za članstvo i više od pet godina od otvaranja pregovora, većina građana i dalje podržava članstvo u EU, ali istovremeno vrlo malo znaju o procesu priključivanja i na referendumu bi ZA glasalo manje od polovine. Ocena odnosa Srbije i Unije prema mišljenju građana je 2,68. Od članica EU, Grčka i Nemačka su najveći prijatelji, neprijatelji Hrvatska i Velika Britanija. U regionu, najbolje odnose imamo sa Mađarskom i BiH, a najlošije sa Hrvatskom i Albanijom. 

Četvrtu godinu zaredom, Institut za evropske poslove u saradnji sa Ninamedia istraživačkom kućom, sproveo je u periodu od 8. do 17. marta 2019. istraživanje javnog mnjenja o Evropskoj uniji. Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku od 1206 ispitanika. Teme istraživanja su bile: odnos Srbije i Evropske unije, podrška članstvu, korist za Srbiju od saradnje sa Evropskom unijom, odnosi sa pojedinačnim zemljama članicama Evropske unije.

Odnos između Srbije i EU 43,1%  građana ocenjuje ocenom 3, ocenu 2 je dalo 23,8%, ocenu 1 je dalo 15% građana, 13,9% ispitanika ocenilo sa ocenom 4, dok je ocenu 5 dalo 4,1% ispitanika. Na skali od 1 do 5, prosečna ocena odnosa između Srbije i EU iznosi 2,68. Više prosečne ocene su dale žene, mladi do 30 godina, ispitanici visokog nivoa obrazovanja i stanovnici regije Zapadna Srbija sa Šumadijom.

53% ispitanika podržava članstvo Srbije u Evropskoj Uniji, 40% ima suprotan stav, dok 7% njih nije umelo da se izjasni po ovom pitanju. Većina ispitanika koji podržavaju članstvo Srbije u EU su stariji od 60 godina.

62% ispitanika smatra da Srbija ima koristi od saradnje sa Evropskom unijom (ispitanici od 30 do 45 godina starosti i preko 60 godina starosti, kao i oni sa višim i visokim stepenom obrazovanja), 30% smatra da Srbija nema koristi od saradnje sa EU, dok 8% njih nije umelo da se izjasni po ovom pitanju.

27,1% ispitanika smatra da je Srbiji najveći prijatelj u EU Grčka, nešto manje navodi Nemačku (25,7%), 11,6% ne zna da se izjasni po ovom pitanju. Najvećim neprijateljem u Evropskoj uniji 31% ispitanika smatra Hrvatsku, 28,7% navodi Veliku Britaniju, 14,9% Nemačku, dok 19,3% ne zna da se izjasni.

Od ispitanih 22,5% smatra da od susednih država najbolje odnose imamo sa Mađarskom, 21,7% navodi BiH dok se Crna Gora javlja u 18,2% slučajeva. Kao državu sa kojom imamo najlošije odnose 52,9% ocenilo je Hrvatsku, dok 31,9% navodi Albaniju.

Kada su u pitanju informacije o Evropskoj uniji, 46% građana smatra da nema dovoljno informacija o EU (većinom žene, ispitanici osnovnog i srednjeg stepena obrazovanja i stanovnici Istočne i Južne Srbije). Najveći broj ispitanika navodi da informacije o EU najčešće dobija od Vlade Srbije putem medija (29,3%). Škole i fakultete kao izvor informisanja navodi 19,5% ispitanih; a porodicu i prijatelje kroz lični kontakt navodi 16,2%. Izvori informisanja su za 15,5% i nevladine organizacije putem medija, dok se parlament putem medija javlja u 14,7% slučajeva kao najčešći izvor i način prikupljanja informacija na temu EU.

Ukoliko bi sutra bio raspisan referendum o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, 48% ispitanika navodi da bi glasalo ZA (više stanovnici Zapadne Srbije sa Šumadijom nego ostalih regiona), 35% ima suprotan stav (većinom stanovnici Vojvodine), 9% ne bi izašlo na glasanje, dok 8% njih ne zna kako bi glasalo.

Čitavo istraživanje možete naći na linku ovde.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Show Buttons
Hide Buttons