U fokusu rada Instituta za evropske poslove je praćenje pregovora Srbije sa EU i jačanje kapaciteta svih uključenih u procesu. Imajući u vidu složenost i dugotrajnost ovog procesa, Institut okuplja veliki broj stručnih saradnika sa kojima organizuje treninge, debate i druga usavršavanja zato što želimo da svojim radom doprnesemo boljem razumevanju evroatlantskih integracija. Institut radi na organizovanju treninga i pružanju multiperspektivnih informacija kako bismo omogućili aktivno učešće stručne javnosti i građana u procese donošenja odluka. Institut aktivno zagovara i zalaže se za temeljne reforme u okviru pegovaračkog procesa i u saradnji sa partnerima jačamo kapacitete Srbije da se suoči sa izazovima u globalnom svetu kroz zajedničko delovanje, koje za krajnji cilj ima aktivno članstvo Srbije u evroatlantskim okvirima za dobrobit svih građana.

Održana debata o saradnji i članstvu Srbije u NATO

Saradnja Srbije i NATO nailazi na opštu podršku. Članstvo još uvek nije u opticaju. Srbiji ide vrlo loše na putu ka Evropskoj uniji a jedan od osnovnih problema je nemogućnost vođenja javnog dijaloga u društvu.

U Beogradu je 10. decembra održana debata pod nazivom „Da li je vreme za članstvo Srbije u NATO?“ u organizaciji Instituta za evropske poslove, u okviru projekta koji podržavaju Ministarsvo spoljnih poslova Kraljevine Holandije i NATO PDD. Učesnici debate bili su Dragan Šormaz, član SNS, narodni poslanik i šef Delegacije Narodne skupštine R. Srbije pri parlamentarnoj skupštini NATO; Nebojša Zelenović, predsednik stranke Zajedno za Srbiju; Boško Obradović, predsednik Srpskog pokreta Dveri i Pavle Grbović, predsednik Pokreta slobodnih građana.

Aleksandra Stanković, zamenica direktora Instituta za evropske poslove, na početku debate predstavila je rezultate istraživanja javnog mnjenja koji pokazuju čvrst stav građana po pitanju članstva u NATO – 11% bi podržalo članstvo, 77% ne bi, ali i podeljenost društva po pitanju pomirenja – polovina građana smatra da za njega još uvek nije vreme, dok je trećina građana na strani pomirenja.

Dragan Šormaz govorio je o dobroj saradnji koju je Srbija uspostavila sa NATO, o pozitivnim izveštajima o Srbiji koji stižu iz ovog vojnog saveza, ali i o tome da Srbija zadržava status vojne neutralnosti, da nema reči o članstvu jer se za članstvo aplicira, a za to ne postoji inicijativa u Srbiji. Istakao je značaj strateške saradnje sa Sjedinjenim Američkim državama kao jedinom svetskom silom, te da Srbija treba da napusti koncept o četiri stuba spoljne politike i razvija partnerstvo pre svega sa SAD i Evorpskom unijom. Nadovezavši se na ovu izjavu, Šormaz je napomenuo i da će budućnost Srbije van EU biti teška, te da će Srbija, kao članica EU, biti i pod NATO bezbednosnim kišobranom.

Nebojša Zelenović je u svom planu kao ključni fokus izdvojio stratešku saradnju sa Zapadom. Istakao je da građani Srbije jednostavno ne žive dobro i da njihov život neće ni moći da se poboljša dok se za to ne steknu ekonomski uslovi, a da je to upravo ono što se dobija intenzivnijom saradnjom sa Zapadom. Govoreći o integracijama sa Zapadom, naglasio je da Srbija nikada nije bila dalja od EU s obzirom na nedostatak napretka u oblastima ljudskih prava i slobode medija, te da je SNS odgovorna za ovo usporavanje kao i to da o svim svojim dogovorima bitnim za društvo, građane Srbije drži u potpunom mraku tako da oni ne znaju šta se dešava i šta je dogovoreno u njihovo ime. Zaključio je i da u društvu nema prostora za dijalog ove vrste, uključujući i o članstvu u NATO, koji je svakako potreban.

Boško Obradović je izložio da zastupa politiku koja je protivi članstvu u NATO, ali ne i saradnji sa ovim savezom. Podsetio je da Srbija nikada nije dobila izvinjenje za bombardovanje kao i to da bi Kosovo i Metohija danas bile u sastavu Srbije da nije došlo do bombardovanja. Istakao je da SNS smatra pro-NATO strankom s obzirom na to da je došla na vlast zahvaljujući Zapadu i da država pod rukovodstvom SNS-a mnogo intenzivnije sarađuje sa Zapadom nego sa Rusijom ističući 112 vojnih vežbi sa NATO i samo 15 sa Rusijom. Dodao je i da je evroskeptik, te da građani Srbije moraju da shvate da članstvo u EU više nije opcija i da se EU neće više širiti. Na kraju je spomenuo i da se zalaže za jedan stub u spoljnoj politici Srbije, a to je nacionalni interes.

Pavle Grbović je na glavno pitanje debate odgovorio da ne smatra da je sada pravi momenat za ulazak Srbije u NATO, te da ne postoji podrška građana za ovu temu. Dodao je da se ne može zaboraviti 1999. godina, ali da društvo mora da gleda napred, odnosno da podržava saradnju Srbije i NATO i to ne samo u vojnim već i u drugim oblastima u kojima se u javnosti malo zna. Spoljnu politiku Srbije Grbović je nazvao šizofrenom, te istakao da ne postoje stubovi već samo interesi na koje se ona oslanja a koji pripadaju onome ko je trenutno na vlasti u Srbiji. Dodao je da niko više nema poverenja u Srbiju po pitanju spoljne politike i njenog kursa, te da unutar same države više ne može da se vodi razgovor o bilo čemu i da je ovo jedan od osnovnih problema. Zaključio je da Srbija nije ni pro NATO, ni pro EU, ni pro Kina, ni pro Rusija. Srbija je pro ništa.

Stavovi izrečeni tokom ove debate ne predstavljaju nućno stavove organizatora i donatora.

Snimak debate: 

Beograd, 11.12.2020. god.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Show Buttons
Hide Buttons