U fokusu rada Instituta za evropske poslove je praćenje pregovora Srbije sa EU i jačanje kapaciteta svih uključenih u procesu. Imajući u vidu složenost i dugotrajnost ovog procesa, Institut okuplja veliki broj stručnih saradnika sa kojima organizuje treninge, debate i druga usavršavanja zato što želimo da svojim radom doprnesemo boljem razumevanju evroatlantskih integracija. Institut radi na organizovanju treninga i pružanju multiperspektivnih informacija kako bismo omogućili aktivno učešće stručne javnosti i građana u procese donošenja odluka. Institut aktivno zagovara i zalaže se za temeljne reforme u okviru pegovaračkog procesa i u saradnji sa partnerima jačamo kapacitete Srbije da se suoči sa izazovima u globalnom svetu kroz zajedničko delovanje, koje za krajnji cilj ima aktivno članstvo Srbije u evroatlantskim okvirima za dobrobit svih građana.

Stavovi građana Srbije prema SAD

Većina građana Srbije smatra SAD neprijateljem, a informacije o odnosima sa SAD najčešće dobijaju putem televizije, internet portala i društvenih mreža. Za unapređenje odnosa sa SAD, najviše ispitanika vidi ulogu Aleksandra Vučića, dok se u manjem procentu pominju Dačić, Šormaz i Čedomir Jovanović. Skoro polovina građana ističe značaj dobrih odnosa i sa Rusijom i sa Amerikom, pri čemu se naglašava blagi porast važnosti odnosa sa SAD u odnosu na prethodna istraživanja. Poseta predsednika Bajdena ne bi značajno poboljšala odnose, dok se kao ključni faktori za poboljšanje ističu rešenje pitanja Kosova i ulazak Srbije u EU. Većina građana skeptična je u vezi budućeg poboljšanja odnosa, a prosečna ocena bliža je oceni „dovoljan“.  

Beograd, 1. novembar 2023. – Šestu godinu zaredom, a ove godine u saradnji sa Smart Plus Research istraživačkom kućom, Institut za evropske poslove sproveo je u periodu od 11. do 29. maja 2023. istraživanje javnog mnjenja o stavovima građana prema Sjedinjenim Američkim Državama. Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku od 1200 ispitanika na teritoriji Republike Srbije, bez Kosova i Metohije, metodom CAWI, kvantitativnim istraživanjem putem WEB panela.

Odnose između Sjedinjenih Američkih Država i Srbije, građani najviše ocenjuju ocenom tri. Na skali od 1 do 5 odnosi dve države ocenjeni su prosečnom ocenom 2.49. Razlike u prosečnim ocenama vidljive su samo kod ispitanika u okviru starosne kategorije 45-49, koji su dali višu prosečnu ocenu u odnosu na ukupnu prosečnu ocenu, kao i u odnosu na uzrastnu kategoriju 30-44 godina. U odnosu na najvišu prosečnu ocenu zabeleženu 2020. godine (2.63), u 2023-oj se nastavlja trend blagog pada.

Kada je u pitanju budući odnos Srbije i SAD, mišljenja onih koji su to mogli da procene su podeljena: manji procenat ispitanika (28%) veruje da će odnosi ove dve zemlje biti bolji, dok dok 38% njih smatra da do poboljšanja neće doći. Međutim, primetan je blagi porast u optimizmu u odnosu na prethodnu godinu, kada je zabeležen najveći procenat ispitanika koji su smatrali da do poboljšanja odnosa u budućnosti neće doći. Muškarci su veći optimisti od žena, a žene u većoj meri nisu znale da to procene, kao ni sugrađani stariji od 60 godina.

Građani Srbije smatraju da bi odnose Amerike i Srbije najpre popravilo rešenje pitanja Kosova (17%), zatim ulazak Srbije u EU (16%), kao i povratak Kosova u nadležnost Srbije (15%). Svaki deseti ispitanik kao uslov za poboljšanje odnosa dve zemlje vidi smenu predsednika SAD, dok 9% njih to vidi u promeni vlasti u Srbiji, ali gotovo podjednak procenat ispitanika (pretežno gradskog) navodi da bi to omogućila i saradnja u oblasti kulture, sporta i obrazovanja (9%).

4/5 građana ne smatra da bi poseta predsednika SAD Džo Bajdena Srbiji doprinela poboljšanju odnosa između Srbije i SAD i u tome su muškarci odlučniji. 16% građana Srbije imalo je pozitivan stav po tom pitanju, dok 22.8% nije iznelo stav (među kojima preovladavaju stariji od 60 godina). Procenat ispitanika koji smatraju da bi poseta Džo Bajdena poboljšala odnose SAD i Srbije je u ovom talasu najniži u odnosu na prethodne, mada je i procenat onih koji o tome nisu izneli stav najviši.

Skoro polovina građana (46%) stava je da je za Srbiju značajno da ima dobre odnose i sa Rusijom i sa Amerikom. Odnosima sa Rusijom prednost je dalo najmanje ispitanika u poslednjih šest godina (29% u odnosu na 45% iz 2018.), za razliku od istog sa Amerikom, gde to ovaj put navodi najviše njih (11% u odnosu na 5% iz 2018). Zanimljivo je da mladi (18-29) veći značaj pridaju razvijanju odnosa sa Rusijom od ispitanika ostalih starosnih kategorija. S druge strane, stanovnici iz urbanih područja podržavaju u većoj meri razvoj odnosa sa Amerikom u odnosu na ispitanike iz ruralnih sredina.

Trećina građana nije znala da navede nijednog političara koji najviše radi na poboljšanju odnosa između Srbije i SAD, a od onih koji su nekoga naveli, najviše njih odabralo je aktuelnog predsednika Aleksandra Vučića (26%), 6% odabralo je predsednicu vlade Anu Brnabić, dok su ostali političari spomenuti u manjem procentu, Ivica Dačić, Dragan Šormaz i Čedomir Jovanović.

O odnosima Srbije i Amerike najveći broj građana informiše se preko televizije (29%), gde preovlađuju sugrađani stariji od 60 godina, dok su mladi (18-29) ređe zainteresovani za to u odnosu na sve ostale. Nešto više od četvrtine ovu temu prati putem internet portala (27%), što češće čine muškarci i oni uzrasta 45-59 godina, sa višim stepenom obrazovanja, iz urbanih sredina i mahom iz regiona Istočne i Južne Srbije. U odnosu na prethodni talas, štampane medije kao izvor informacija navodi 1/5 ispitanika, dok svaki deseti društvene mreže (11%). U odnosu na rezultate iz prethodnih talasa istraživanja uočen je porast onih koji se se ne informišu, a blagi pad u procentu onih koji se o odnosima dve države informišu preko televizije.

Čak 39% građana Srbije smatra da je SAD neprijatelj Srbije i među njima češće srećemo mlađe i sredovečne ispitanike (18-44), dok je onih sklonijih da Ameriku doživljavaju kao prijatelja Srbije samo 16% (i među njima preovlađuju ispitanici starosti 45-59). U ovom talasu SAD kao prijatelja Srbije navodi najmanji procenat ispitanika u odnosu na talase iz prethodnih pet godina.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Show Buttons
Hide Buttons